Ako spadate u one koji se zamišljaju kako žive kao pustinjak u prirodi umjesto u prenapučenom gradu ili da čitate knjigu na osami umjesto da plešete u prepunom klubu ili se skrivate kad vam netko iznenada pozvoni na vrata, niste nužno nedruštveni, vi ste možda -genijalac
Po rezultatima studije NCBI-ja (The National Center for
Biotechnology Information) natprosječno inteligentne osobe imaju
tendenciju družiti se s manjim brojem ljudi, kao i rjeđu potrebu
za društvenom interakcijom.
Studija je pokazala da je njihovo zadovoljstvo životom veće kad
izaberu ovakvu životnu strategiju. O rezultatima istraživanja za
Washington Post je pisala Carol Graham, koja se bavi ekonomijom
sreće, prenosi portal IHeartIntelligence.com.
Evolucijski psiholozi koji su vodili istraživanje, Satoshi
Kanazawa i Norman Li, tvrde da su iznimno inteligentne osobe
najzadovoljnije “pustinjskim načinom života” te su kazale da su
tada najsretnije.
Daljnje istraživanje Kanazawe i Lija je pokazalo da većina ljudi
sretnija kada živi u manje naseljenim područjima i kada se
društvene interakcije svode na one s bliskim i dragim ljudima, a
ne s poznanicima ili strancima.
Znanstvenike nije iznenadio podatak po kojemu je velik broj
ispitanika odgovorio da su najsretniji kada su njihovi društveni
kontakti vrlo česti, no grupa za koju se ustanovilo da je
najinteligentnija, odgovorila je da je preferira što rjeđe
društvene kontakte, jer je usredotočena na neke druge, dugoročne
ciljeve.
Tumačeći rezultate studije, evolucijski psiholozi povezali su ih
s takozvanom “teorijom savane” po kojoj ljudi nalaze sreću u
istim stvarima u kojima su ih nalazili njihovi preci. U savanama
u kojima su živjeli, gustoća naseljenosti bila je vrlo niska, a
društvena interakcija vrlo važna za preživljavanje.
Rezultati ove studije, iako u konačnici idu u prilog ovoj
teoriji, upućuju na to da je većina visoko inteligentnih ljudskih
bića nadvladala potrebu za društvenom interakcijom te je
uspijevala živjeti i uz minimalne društvene kontakte. Umjesto
njih počeli su favorizirati aktivnosti za koje se može kazati da
se temelje na intelektualnoj i ekonomskoj bazi te da promiču naš
napredak u suvremenom svijetu.
Modernom je čovjeku potrebno manje društvenih kontakata nego što
je bilo potrebno našim precima i samo su najrazvijenijim
pojedincima u ono doba prestali biti prioritet.
I zato idući put kad odlučite ostati kod kuće umjesto otići s
prijateljima na tulum, ne osjećajte se kad čudak. Osjećajte se
pametno i ne zaboravite da ste vi evolucijski revolucionar.
