Možda ne postoji život poslije smrti, ali jednog dana mogao bi postojati drugi život u istome tijelu
Ljudski je mozak zamršeni organ koji svakodnevno pokušava
odgovoriti na zamršena pitanja iz svih sfera našeg života: o
smrti, o svijesti, o snu, religiji… Zato je dobro poznavati
njegove tajne – barem one koje smo uspjeli otkriti.
Svijest
Kada se ujutro probudimo, percipiramo podatke poput izlaska Sunca
i ptičjeg pjevanja. Drugim riječima, svjesni smo. Svijest je od
pamtivijeka bila zanimljiva tema među misliocima, a tek je
nedavno postala temom pravih znanstvenih istraživanja koja
pokušavaju dokazati na koji način procesi u mozgu pobuđuju
subjektivno iskustvo. Dosad odgovora nije bilo, ali zato se rađa
sve više pitanja.
Duboko zamrzavanje
U Arizoni u SAD-u postoji centar u koje je moguće mrtvo tijelo
spremiti u spremnike s dušikom na temperaturi od -195 stupnjeva,
kako bi se ono očuvalo. Cilj je sačuvati tijelo osobe koja je
umrla od u današnje doba neizlječive bolesti, kako bi ga se moglo
probuditi jednog dana kada ta bolest bude izlječiva. Zasad je
tako sačuvano nekoliko osoba, ali nijedna nije oživljena jer
tehnologija koja bi to omogućila još ne postoji. Primjerice, ako
se tijelo na drži na točno određenoj temperaturi, ljudske stanice
mogle bi se pretvoriti u led i razbiti se na komadiće. Možda ne
postoji život poslije smrti, ali mogao bi postojati drugi život u
istome tijelu.
Zašto starimo?
To je jedno od vječnih pitanja. Zašto se tijelo s godinama
mijenja? Ne bi li bilo zanimljivije da do smrti ostanemo u tijelu
kojeg smo imali s 25? O starenju postoje dvije teorije. Prva
govori da je starenje dio ljudske genetike i ono ima svoje dobre
strane. Druga tvrdi da starenje nema svrhu, već je samo rezultat
oštećenja ljudskih stanica tijekom života. Neki stručnjaci misle
da će ubrzo uspjeti starenje odgoditi za duljinu barem još jednog
životnog vijeka.
Smijeh
Smijeh je jedna od vrsta ponašanja koja nemaju logičnog
objašnjenja. Znamo da je zdrav – tijekom smijanja aktiviraju se
tri dijela u mozgu: dio za razmišljanje, koji nam pomaže shvatiti
šalu; dio koji kontrolira pokrete i dio za emocije. Ono što se ne
da objasniti je zašto se neki ljudi smiju kad čuju dobar vic, a
drugi se smijulje kad gledaju horor.
Sjećanja
Neka iskustva, poput prvog poljupca, nikada nećemo zaboraviti. No
jeste li se ikada zapitali na koji točno način ta iskustva
zadržavamo u sjećanju? Koristeći snimke mozga, stručnjaci su
uspjeli otkriti mehanizme zaslužne za stvaranje i zadržavanje
sjećanja. Naime, hipokampus u sivoj tvari mozga ponaša se poput
kutije u koju spremamo sjećanja. Problem je u tome što njega
aktiviraju i prava i lažna sjećanja, pa se zato, tijekom
prisjećanja nekog iskustva, potrebno prisjetiti konteksta u kojem
se dogodio, kako bismo bili sigurni da sjećanje nije lažno.
