Djeca katkad intenzivno rastu u snu i to zna biti bolno
Maleni se često žale na bolove rasta, u koljenima ili
potkoljenici, uvečer ili tijekom noći.
To se događa kada kosti rastu i ‘govore’ mišićima da se i oni
moraju izdužiti. Ako mišić presporo reagira, proces može biti
bolan.
Djeci često pomaže kada roditelji nježno masiraju bolno područje.
Njemački pedijatri kažu da nekoj djeci pomažu i ledeni
oblozi.
Ali ako bol potraje duže od dva tjedna u kontinuitetu, roditelji
moraju dijete odvesti liječniku.
Isto vrijedi i ako bol ne jenja danju ili ako je povezana s
oteklinama ili s crvenkastima mrljama. To, naime, mogu biti
simptomi prijeloma ili dječjeg artritisa.
Djeca imaju najmanje dva perioda ubrzanog rasta, od četvrte do
sedme godine i pred kraj puberteta.
Kod neke djece postoji još jedan period između dva navedena, no
to je vrlo individualno. U tim razdobljima koštani sustav,
zahvaljujući simultanom rastu više dugih kostiju, rezultira
istezanjem mekih tkiva. Zbog toga se bolovi rasta nerijetko
pripisuju prebrzom rastu i rastezanju fascija(tankih ovojnica
koje prožimaju cijelo tijelo), ligamenata i “smrznutog” ramena,
odnosno u nemogućnosti da prate nagli rast kostura.
Bolovi rasta ponekad su posljedica napora mišića da stabilizira
obično labave i nestabilne zglobove kod hipermobilne djece u
trenutku kad se tijekom brzoga rasta “raštima” koordinacija
pokreta.
Ortopedi savjetuju roditeljima da prije nego što zaključe da
njihovo dijete boluje od rasta, konzultiraju liječnika koji će
napraviti anamnezu, a po potrebi i druge dijagnostičke metode,
poput ultrazvuka, skeniranja ili magnetne rezonancije. Svrha je
isključiti sve ostale potencijalne uzroke.
Djeca koja osjećaju bolove rasta mogu se baviti svim fizičkim
aktivnostima, ako one ne utječu na jačanje bolova. Liječnici se
slažu da je uvijek veća šteta od toga što se dijete ne bavi
fizičkom aktivnošću nego ona koja bi mogla nastati od eventualnih
posljedica kretanja. Poželjne su sve vrste kretanja, od igre,
šetnje ili organizirane rekreacije.
