Dobra vijest je da zagrljaj za uzvrat ne traži ništa, potpuno je besplatan, ne zahtijeva nikakve posebne uslove, pa "uspijeva" u svim prilikama. Pod "plaštom" zagrljaja, horizonti su širi i veseliji, jer moćno napada brige i hrani optimizam.
On sklapa prijateljstva. Jača ih. Budi ljubav. Čuva je. To je
njegovo veličanstvo – zagrljaj!
Iako ima status poželjnog začina svakodnevice, ponekad ga
sklonimo u ladice, pa tek kada zapadnemo u ozbiljnu krizu,
raspišemo “potjernicu” za njim. Htjeli bi instant rješenje u
instant vremenu. Ali, u danu koji traje 24 sata, nama je potrebno
grliti se bar šest minuta ili razmijeniti najmanje osam
zagrljaja. Zašto? Zato što tek tada možemo računati na sve one
privilegije koje nam dodir može pružiti.
Zdravlje čuva pod kontrolom
Ako ste pomislili da je teorija o zagrljaju kao protuteži bolu –
mit, tu su znanstvenici da vas razuvjere. Studije uvjerljivo
brane tvrdnju da su dodiri melem za sva bolna mjesta. Švedski
istraživači objašnjavaju da je čak i utješna ruka na ramenu u
trenucima krize vrlo djelotvorna, jer kad god nas neko blago
dodiruje, grli ili mazi pokreću se živčana vlakna na našoj koži
koja dijelu mozga zaduženom za osjećaje šalju informacije da smo
sretni.
Aktiviranjem tzv. C vlakana zaustavljaju se sva ostala koja bi
mogla prenijeti poruke o boli, pa ostaje samo osjećaj čistog
zadovoljstva.
– Ako promatrate nekog tko nježno miluje i grli drugu osobu ili
majku koja grli dijete, imajte na umu da su ti pokreti rezultat
aktiviranja “C vlakana”, a ona su osnova dobrog odgoja – kaže
profesor Francis McGlone, koji ih je otkrio. –
Jedno istraživanje je pokazalo da pacijenti bolje podnose loše
vijesti, ako ih doktor prilikom izvještavanja dodirne.
Uostalom, svima bi nam dobro došlo što više zagrljaja i
nježnosti.
I psiholog Jasna Tintor tvrdi da dodir ima blagotvoran utjecaj na
fizičko i mentalno zdravlje.
– Tijekom razmjene zagrljaja, mišići se opuštaju i tako se
oslobađa sva nakupljena tenzija u tijelu, a živčani sustav se
vraća u balans – kaže Jasna. – Ovo potiče bolju prokrvljenost,
čime se ublažava bol. Ne zaboravimo i da je dodir važan za
jačanje imuniteta, što je pogotovo važno u sezoni virusa i gripa.
Australijsko istraživanje na čelu sa dr Anthony Grantom,
psihologom s Univerziteta u Sydneju, pokazalo je da zagrljaj
oslobađa oksitocin, hormon koji pokreće osjećaj sigurnosti i
snižava nivo kortizola, čime se smanjuju doživljaji stresa,
tjeskobe i usamljenosti. Osim toga, dodiri reguliraju krvni
pritisak i štite srce, pa ih mnogi stručnjaci prepisuju kao
terapiju.
Ljubav nas čini jačim
“Zagrljaj znači: ti me ne ugrožavaš, ne bojim se biti tako blizu
tebe, mogu se opustiti, osjetim se kao kod kuće, zaštićen sam i
netko me razumije. Tradicija kaže da svaki put kada nekog iskreno
zagrlimo, dobijemo još jedan dan života”. Ovo su riječi
književnika Paulo Coelha, koje se samo naslanjaju
na znanstveno dokazane teorije o veličini zagrljaja.
Podaci istraživanja iz Sjeverne Karoline pokazali su da kada bi
se zaljubljeni par grlio na svakih 20 sekundi tokom susreta, nivo
oksitocina bi se značajno povećao, a nivo hormona stresa smanjio.
– To se događa zato što zagrljaj zrači osjećaj podrške, a u tom
slučaju dolazi do pojačanog lučenja oksitocina, mada su njegovi
učinci veći kod žena – kaže vođa istraživanja dr Karen Griffin.
Poznato je da svaki čovjek ima potrebu razmijeniti bar osam, a
najbolje bi bilo 13 zagrljaja dnevno, ali da to većina ne čini.
Zašto je važno da se grlimo?
– Zato što dodir gradi povjerenje među ljudima, jača osjećaj
sigurnosti i bezbrižnosti, utječe na razvoj samopouzdanja. On nam
pomaže da se osjećamo voljeno i poštovano, da znamo da smo nekome
potrebni, kao što je netko potreban nama. Svaki težak trenutak
može se zaboraviti u zagrljaju roditelja, prijatelja, partnera,
ali mi se često stidimo nekome na takav način pritrčati u pomoć
ili odbijamo da nas drugi utješe dodirom – ističe Tintorova i
dodaje da joj se čini da smo izgubili tu kulturu grljenja, što je
pogrešno, jer smo se odrekli nečeg što je višestruko djelotvorno.
Sugovornica kaže da je dodir snažniji čuvar ljubavi od poljupca,
jer stvara dublju bliskost među partnerima, pa apelira da se
parovi grle što više i što duže.
– Ako već imate s kim razmjenjivati tu vrstu nježnosti, nemojte
biti škrti i ne dozvolite partneru da škrtari u tome. Postoje
ljudi koji će vam reći da se ne vole grliti, ali vjerujte mi, to
nije prirodno. Oni vam time šalju poruku da su nesigurni, da ih
je neko povrijedio ili da se pored vas ne mogu opustiti i
“ogoliti” – objašnjava psiholog.
Suština zagrljaja je i da nas nauči da ljubav nije jednosmjerna,
već dvosmjerna ulica, pa onoliko koliko smo spremni dati, toliko
ćemo i dobiti.
– Ali, to ne znači da trebamo praviti računicu koliko smo puta u
toku dana nekog zagrlili, nego da uvijek imamo na umu da ako mi
nikoga ne grlimo, teško da će netko poželjeti da grli nas. Zato
je važno da emitiramo energiju topline, a ne distance – poručuje
Tintor.
DUŽI ZAGRLJAJ – VEĆA SREĆA
* Prosječan zagrljaj traje 9,5 sekundi.
* Ljudi u prosjeku provedu 12 sati godišnje grleći se.
* Studije pokazuju da djeca koju roditelji od rođenja nedovoljno
grle, kasnije nauče čitati ili hodati i teže se bore sa stresom
tijekom života.
* Stručnjaci tvrde da veze u kojima je zagrljaj izuzetak, a ne
pravilo, imaju daleko kraći rok trajanja.
* Istraživanje provedeno na Univerzitetu “Emory” pokazuje da
zagrljaj ima moć sanirati svaku emocionalnu ranu, pogotovo onu
koju pokreće osjećaj da smo sami, usamljeni, ostavljeni.
* Duži zagrljaj podiže nivo serotonina, hormona odgovornog za
dobro raspoloženje i osjećaj sreće.
* Dodir može biti zamjena za smijeh i meditaciju jer nas, kako
tvrde znanstvenici, uči da živimo u trenutku, prepuštamo se
životnoj energiji i pravilno dišemo, piše
Atma.
