Mediteranska prehrana koja sadrži maslinovo ulje i ribu ili vegetarijanska obogaćena jajima i mliječnim proizvodima podjednako smanjuju rizike za srčane bolesti kao što su tjelesna težina i masno tkivo, pokazalo je talijansko istraživanje
Znanstvenici su nasumično podijelili 107 pretilih odraslih
osoba u dvije skupine od kojih je jedna bila na vegetarijanskoj a
druga na mediteranskoj prehrani tri mjeseca a potom su sljedeća
tri mjeseca zamijenili prehranu. Na početku istraživanja svi su
ispitanici bili svejedi što znači da su jeli i životinje i
biljke.
Ispitanici nisu dobili određene ciljeve u pogledu gubitka težine
no dobivali su redovite nutricionističke savjete o tome kako da
smanje kalorijski unos a predloženim jelovnicima i obrocima bio
je cilj sadržavati manje kalorija.
Bez obzira na tip prehrane sudionicima se savjetovalo da 50 do 55
posto kalorija unesu u obliku ugljikohidrata, 25 do 30 posto u
obliku masnoća i 15 do 20 posto u obliku bjelančevina.
Ispitanici su, bez obzira na vrstu prehrane, izgubili podjednako
na težini i masnom tkivu – oko dva kilograma, napisali su
znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Circulation.
Vegetarijanska hrana obogaćena jajima i mliječnim proizvodima
rezultirala je većim smanjenjem tzv. lošeg LDL kolesterola dok je
mediteranska bila povezana s većim smanjenjem triglicerida i
pokazatelja upale.
Svaka je prehrana sama po sebi rezultirala većim poboljšanjima
zdravlja u smislu težine i drugih faktora rizika za srčane
bolesti od tipične zapadne prehrane bogate crvenim mesom,
škrobom, industrijski prerađenom hranom i zaslađenim napitcima.
Dosadašnja istraživanja nisu uspoređivala vegetarijansku i
mediteransku prehranu, kaže voditelj istraživanja Francesco Sofi
sa sveučilišta u Firenci i sveučilišne bolnice Careggi.
“Ovo je prva studija čiji je cilj usporediti dvije
prehrane u istoj skupini ispitanika koji su svejedi”,
kazao je Sofi.
“Pouka je da je vegetarijanska prehrana obogaćena jajima
i mliječnim proizvodima jednostavna za pripremu i bez ikakvih
pratećih zdravstvenih problema ako se priprema uz potporu
stručnih nutricionista“, dodaje Sofi. “To vam
pomaže da smanjite neke faktore kardiovaskularnog rizika jednako
dobro kao i na mediteranskoj prehrani”.
Mediteranska prehrana uobičajeno se sastoji od mnogo voća,
povrća, integralnih žitarica, grahorica i maslinova ulja te
nemasnih izvora bjelančevina poput piletine ili ribe.
Vegetarijanci također jedu voće, povrće i integralne žitarice kao
i jaja i mliječne proizvode no izbjegavaju perad, meso i ribe.
U usporedbi s ranijim prehrambenim navikama ispitanici u obje
skupine značajno su smanjili unos kalorija, kao i ukupnih masnoća
i zasićenih masti.
Na vegetarijanskoj prehrani značajnije je smanjen LDL kolesterol
tzv. loši kolesterol koji se nakuplja na stijenkama krvnih žila i
dovodi do stvaranja ugrušaka i začepljenja krvnih žila. To je za
očekivati jer je izvor većine LDL-a meso, kaže Sofi.
Veće smanjenje triglicerida ili masnih kiselina uz mediteransku
prehranu također je očekivano, kaže Sofi, jer je poznato da
kombinacija maslinova ulja i kompleksnih ugljikohidrata u voću i
povrću koji su temelj ove prehrane, smanjuje trigliceride.
