Dugogodišnja ovisnost o alkoholnim pićima jedan je od glavnih rizičnih faktora za razvoj svih vrsta demencije, osobito kada je posrijedi rani razvoj te bolesti, rezultati su istraživanja francuskih znanstvenika objavljeni u časpisu The Lancet Public Health.
Znanstvenici su proučili više od 57.000 slučajeva pacijenata s
ranom pojavom demencije u Francuskoj te
su ustanovili da se više od polovine slučajeva odnosilo
na osobe kojima su dijagnosticirani alkoholizam ili
neka druga bolest povezana s pretjeranim
konzumiranjem akohola.
Ustanovljeno je da su osobe s
bolestima povezanim sa zloupotrebom alkohola
imale triput veće izglede da obole od svih tipova
demencije.
Alzheimer i ostali oblici demencije preuranjenim se smatraju kod
osoba mlađih od 65 godina, a ranija istraživanja nisu
obuhvaćala posljedice alkohola na kognitivno zdravlje.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dugogodišnjim
alkoholizmom smatra konzumiranje više od 60 grama čistog alkohola
dnevno za muškarce, što znači šest ili više žestokih alkoholnih
pića ili 40 grama dnevno kada su posrijedi žene.
Stalna
apsorpcija velikih količina alkohola nakon nekog vremena
rezultira razvojem tolerancije na njegove učinke. Toleranciju
uzrokuje navikavanje stanica središnjeg živčanog sustava na
alkohol. Fizička ovisnost koja prati to razvijanje tolerancije je
jaka, a svako ustezanje od alkohola dovodi do neželjenih učinaka
koji mogu rezultirati i smrću.
Za potrebe studije, znanstvenici su “pročešljali” rezultate
istraživanja provedene na milijun odraslih Francuza kojima je
dijagnosticirana demencija između 2008. i 2013.
Poveznica s konzumiranjem alkohola bila je statistički
nepogrešiva te je upućivala na kognitivno propadanje.
