U ljudskom tijelu postoje receptori koje su znanstvenici kreativno nazvali CB1 i CB2. Njihova svrha je da reagiraju na kanabis i to tako da je CB1 odgovoran za osjećaj užitka, dok CB2 proizvodi terapeutski učinak marihuane.
Unatoč upozoravanju stručnjaka da uzimanjem marihuane otvarate
put težim ovisnostima, poput ovisnosti o kokainu ili heroinu, u
zadnje vrijeme se čuju drugačija mišljenja kako učestalije
uzimanje marihuane ne povlači za sobom uporabu težih droga.
O marihuani ne možemo govoriti kao o lijeku u pravom smislu te
riječi. Neki sastojci ove lake droge djeluju na smanjivanje
simptoma nekih bolesti, no mora se uzimati u ograničenim i
propisanim količinama.
Marihuana kao lijek sadrži nekoliko spojeva koji su se pokazali
korisnima u liječenju različitih bolesti, odnosno stanja.
Oralni kanabinoidi značajno smanjuju povraćanje i mučninu
uzrokovanu kemoterapijom kod bolesnika koji boluju od raka,
olakšava bolest kod multiple skleroze, umanjuje simptome
poremećaja spavanja, pomaže bolesnicima s kroničnim
bolovima, pomaže kod fibromilagije, uspješna je kod
bolesnika sa sindromom obstruktivne apneje, tj. prestanka disanja
u snu.
Akutna uporaba marihuane poboljšava plućni kapacitet,
djeluje kod sindroma anoreksije i kaheksije uzrokovane
rakom. Ljekovita je u problemima s crijevima,
epilepsijom, olakšava Parkinsonovu bolest, Huntingtonovu
bolest, shizofreniju i psihoze.
Dokazi za većinu ovih pozitivnih svojstava marihuane nisu
znanstveno dokazani, ali postoje slučajevi koji potvrđuju
pozitivan utjecaj. Do sada niti kod jedne bolesti nije dokazano
terapijsko djelovanje marihuane u smislu liječenja same bolesti,
već njeno blagotvorno djelovanje u smanjenju nekih od simptoma
bolesti kod oboljelih.
Marihuana se u ovim slučajevima primjenjivala kao dodatna
terapija tamo gdje primjenjeni lijekovi nisu pomogli. Bez
obzira na ljekovitost, marihuana se ipak tretira kao droga i
ilegalna je, osim one medicinske koja se može nabaviti putem
recepta.
