Globalno zatopljenje će za 15 posto premašiti najgora predviđanja UN-ovih stručnjaka, a temperatura će dotad porasti za 4 Celzijeva stupnja, što je puno više od granice od 2 Celzijeva stupnja koju su kao kritičnu postavili međunarodni stručnjaci za globalno zagrijavanje.
Patrick Brown i Ken Caldeira, klimatolozi s Instituta Carnegie na
kalifornijskom sveučilištu Stanford izračunali su da će
“globalno zatopljenje biti puno snažnije”, a rezultate
istraživanja objavili su u časopisu Nature.
Brzina globalnog zagrijavanja je podcijenjena, zbog čega će biti
vrlo teško ispuniti ciljeve što ih je 2015. postavilo 200 zemalja
na sastanku u Parizu. Posrijedi je ograničenje porasta
temperature na manje od 2 Celzijeva stupnja u odnosu na
predindustrijsko razdoblje.
“Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da će
stabiliziranje globalne temperature zahtijevati još
rigoroznije smanjenje emisije stakleničkih plinova nego što je
bilo ranije izračunato”, upozorili su Brown i
Caldeira.
UN je izvijestio da su sadašnja nastojanja vlada da ograniče
emisije stakleničkih plinova preslaba da bi se postigli
ciljevi zadani Pariškim sporazumom 2015.
“Dobra je vijest da znamo više o budućim klimatološkim
zbivanjima, a loša, jako loša da će nam budućnost biti toplija
nego što smo predvidjeli”, kaže profesor meterologije
Sveučilišta Reading koji nije sudjelovao u studiji, William
Collins.
Po jednom od pesimističnijih scenarija, po kojemu će emisija
stakleničkih plinova i dalje rasti do 2100., temperatura bi mogla
porasti za 4,8 Celzijevih stupnjeva u odnosu na 4,3 Celzijusa
koliko je predviđeno na UN-ovu panelu stručnjaka održanom
2014.
“Ne postoji način kako zaustaviti globalno zatopljenje.
Sve što se dosad dogodilo duboko je ukorijenjeno u klimatski
sustav. Ne možemo emisiju štetnih plinova zaustaviti već sutra,
no moramo usporiti klimatske promjene dovoljno da bismo bili
sigurni da im se možemo što bezbolnije prilagoditi”,
smatraju znanstvenici.
Od 2070. godine mogu se očekivati brojne ekstremne oluje, požari
i nepodnošljivi toplinski udari.
Do 2100. godine naš će planet biti negdje između “malo
toplijeg i puno toplijeg nego danas”, a razlika
između malo toplijeg i puno toplijeg broji se u milijunima
spašenih ljudskih života.
