Istraživanje o sigurnosti djece i mladih na internetu u Hrvatskoj, provedeno tijekom listopada i studenog, pokazalo je da trećina mladih od 9 do 17 godina komunicira putem interneta s osobama koje ne poznaje.
Nadalje, svaki četvrti tinejdžer u dobi od 15 do 17 godina susreo
s osobom koju je upoznao online, kao i da je svega 11 posto
zatražilo pomoć druge osobe nakon što su bili izloženi
uznemirujućem sadržaju.
Istraživanje je provedeno u sklopu međunarodnog projekta EU Kids,
na uzorku od 1017 djece od 9 do 17 godina u cijeloj Hrvatskoj, a
u odgovaranju na pitanja sudjelovao je i po jedan roditelj, onaj
koji ima više uvida u ponašanje djeteta na internetu.
Na predstavljanju istraživanja rečeno je da partneri projekta,
predvođeni Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu,
Agencijom za elektroničke medije i Hrvatskim telekomom žele
omogućiti kvalitetnu podlogu za kreiranje obrazovnih politika i
podizanje razine medijske pismenosti.
Internet je mladima glavni izvor informacija i ključni alat za
socijalizaciju, a zbog neadekvatne edukacije o sigurnom
korištenju interneta često ulaze u rizična ponašanja.
Djeca na internetu uvijek kada požele ili
zatrebaju
Istraživanje je pokazalo da djeca internetu pristupaju najčešće
putem pametnih telefona i računala, najkorištenija društvena
mreža im je Facebook, a potom Instagram i Youtube.
Najveći broj djece na internet može uvijek kada poželi ili to
zatreba, a po rezultatima istraživanja to može gotovo polovica
djece od 9 do 11 godina, dvije trećine onih u dobi od 12 do 14
godine, te tri četvrtine mladih od 15 do 17 godina.
Svako četvrto dijete od 9 do 14 godina i svako treće od 15 do 17
godina u potpunosti je ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost
na internetu, no svako peto ne zna promijeniti postavke
privatnosti na društvenim mrežama.
Istraživanje pokazuje da 10 posto djece u dobi od 15 do 17 godina
prihvaća zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi, da je svako
treće u posljednjih godinu dana komuniciralo s osobama koje su
upoznali na internetu, dok se jedno od deset i uživo susrelo s
takvom osobom.
To sugerira, zaključili su istraživači, da djeca koja više
vremena provode na internetu češće odlaze na takve susrete, čiji
broj pak raste s dobi (jedno od četvero djece od 15 do 17 godina
u odnosu na svako deseto dijete od 12 do 14 godina).
S obzirom da su adolescenti usmjereni na istraživanje i
upoznavanje ljudi manje kritični pri odnošenju odluka te često ne
vjeruju da mogu stradati, upravo se dobna skupna od 15 do 17
godina izlaže riziku da postanu žrtve uznemirujućih iskustava i
seksualnog zlostavljanja, ocijenili su istraživači.
Kada naiđu na uznemirujući sadržaj, njih 52 posto bi zatvorilo
takvu aplikaciju, 36 posto bi blokiralo osobu da ih više ne može
kontaktirati, 27 posto bi ignoriralo problem, a 22 posto
promijenilo postavke privatnosti.
Više od polovice ispitanika reklo je da je u proteklih godinu
dana primilo uvredljivu ili neprimjerenu poruku, dok je jedno od
deset djece reklo da je u posljednjih godinu dana bilo
zastrašivano na internetu.
Tako je neprimjerenu poruku primilo više od trećine djece od 9 do
11 godina, gotovo polovica onih u dobi od 12 do 14 godina te
gotovo tri četvrtine djece od 15 do 17 godina.
Velika prisutnost seksualnih sadržaja
Također, njih 73 posto od 9 do 11 godina vidjelo je seksualne
fotografije ili film gole osobe, dok je to isto vidjelo 68 posto
onih od 12 do 14 godina, te 60 posto djece od 15 do 17 godina.
To govori kako je prisutnost seksualnih sadržaja na internetu
velika i lako dostupna djeci i mladima, što ukazuje na potrebu
edukacije mladih o mogućim rizicima i njihovoj sigurnosti.
Istraživanje je pokazalo da o aktivnostima na internetu roditelji
češće razgovaraju s djecom mlađe dobi, koje puno češće nadziru i
savjetuju što učiniti ako ih netko uznemirava.
“U istraživanje smo krenuli jer smo po prvi put u Hrvatskoj
htjeli imati pouzdane podatke o sigurnosti djece na internetu,
koje medije koriste i s kojim se izazovima susreću. Vidjeli
smo da je jedan od najvećih problema to što su izloženi velikoj
količini uznemirujućih sadržaja, koje dobivaju i kroz SMS poruke
te neke aplikacije”, rekao je potpredsjednik Društva za
komunikacijsku i medijsku kulturu Igor Kanižaj.
Puno je izazova s kojima se trebamo suočiti. Nije to samo
činjenica da sami odlaze na susret s osobom koju su upoznali
online već i to što ne znaju razriješiti probleme s kojima se
susreću u virtualnom svijetu a samo u maloj mjeri traže pomoć
drugih osoba, kaže Kanižaj.
Na predstavljanju istraživanja u HT-u bila je i pomoćnica u
Ministarstvu znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, koja je
naglasila kako novi kurikulum interneta sadrži i domenu e-društvo
koja se bavi pitanjima sigurnosti djece na internetu.
Poručila je da medijsku pismenost treba uklopiti u sklopu novog
kurikuluma u sve obrazovne predmete.
