Sastojak koji imaju sva kućanstva, natrijev-bikarbonat ili soda bikarbona ima nebrojeno primjena
Američki znanstvenici tvrde da je upotreba sode bikarbone u
ispiranju pesticida s voća djelotvornija od obične vode, vrlo
blagog eko detardženta za posuđe ili razrijeđenog izbjeljivača u
prahu.
Rezultate studije objavili su u časopisu Journal of Agricultural
and Food Chemistry, prenosi Newsweek.
“U Americi je količina pesticida u jabukama pod
stalnom kontrolom”, kaže Lili He, znanstvenica na
Sveučilištu Massachusetts i jedna od glavnih autorica
studije.
Znanstvenici otprije upozoravaju da voće apsorbira pesticide i da
ih je moguće isprati sodom bikarbonom. No nitko dosad nije
izmjerio koliko su duboko u voće pesticidi prodrli.
“Prvi smo se posvetili proučavanju da bismo ustanovili
koliko su duboko u voćku pesticidi prodrli i u kojoj ih je mjeri
moguće isprati”, rekla je He, dodavši da su ona i kolege u
eksperimentima koristili organske jabuke te dvije kemikalije koje
se često upotrebljavaju u tretiranju voća u Sjedinjenim Državama.
Jedna je bila tiabendazol koji uništava gljivice, a druga fosmet
koji uništava štetne kukce.
Zalili su voće najvišom dopuštenom količinom pesticida u skladu s
pravilima. Potom su ih pokušali isprati običnom vodom, sodom
bikarbonom i otopinom razrijeđenog izbjeljivača.
Nakon petnaestminutnog ispiranja sodom bikarbonom gotovo sve
kemikalije uklonjene su s površine voća, no neke su ostale duboko
u voću. Čak ni soda bikarbona nije onamo doprla.
“Kora jabuke puna je nutrijenata. No u njoj je i puno pesticida.
Kad jedete jabuku možete odlučiti hoćete li joj oguliti koru ili
nećete. No isto ne možete primijeniti kod voća poput grožđa
ili kod povrća poput špinata”, kazala je He.
Postoji mogućnost i da se po voću iz boce s raspršivačem pošprica
bijeli ocat te se potom ono opere u vodi. Ocat uništava
bakterije pa se može i samostalno koristiti za čišćenje
plodova.
Jedna od metoda je i namakanje voća u vodi, u morskoj soli i
soku limuna u trajanju od 10 minuta. FDA savjetuje
jednostavno ispiranje voća pod slavinom.
He je istaknula da “nijedan pesticid nije u potpunosti povezan s
dugoročnim utjecajem na ljudsko zdravlje, poput primjerice
povećanog rizika od razvoja raka. Zasigurno ne tako niske
količine, koje su uostalom i dopuštene. No riječi koje se u ovom
kontekstu spominju poput “sigurnosti” i “rizika” škakljive su
kada su potrošači u pitanju. Smatram da je vrlo važno smanjiti
rizik od izloženosti prehrambenih namirnica pesticidima.”
He ukazuje na još jedan, na prvi pogled trivijalan
problem: “Kad vam se jede jabuka, hoćete li uistinu uspjeti
čekati punih 10 ili 15 minuta dok se voćka ispere da zagrizete u
nju?”
