Aspirin®, čija je djelatna tvar acetilsalicilatna kiselina (ASK), svakodnevno uzimaju milijuni ljudi, a korisnici, bolesnici i zdravstveni radnici prepoznaju ga kao referentni lijek za ublažavanje boli te kao temeljnu terapiju za sekundarnu prevenciju srčanog i moždanog udara.
U 2017. slavimo nešto čime se može pohvaliti samo malen broj
lijekova – dugu i raznoliku povijest kliničke primjene i
istraživanja zaslužnih za medicinska postignuća i inovacije.
Naime, ne samo da je Aspirin® izložen u
Nacionalnom muzeju američke povijesti Instituta Smithsonian u
američkom gradu Washingtonu zajedno s medicinskim otkrićima poput
stetoskopa, nego se njegova djelatna tvar, acetilsalicilatna
kiselina, i dalje nalazi na popisu esencijalnih lijekova Svjetske
zdravstvene organizacije.
Bogata povijest Aspirina, koja se neprestano razvija, započela je
potragom mladog kemičara za lijekom koji bi njegovom ocu ublažio
bol. Godine 1897., dr. Felix Hoffmann po prvi je puta u Bayerovim
laboratorijima uspio sintetizirati kemijski čist i stabilan oblik
acetilsalicilatne kiseline. Tako je rođen višenamjenski analgetik
koji je, prema predaji, odmah upotrijebljen kako bi pomogao
Hoffmannovu ocu, koji je bolovao od reumatizma.
Danas je acetilsalicilatna kiselina, sadržana u lijeku
Aspirin®, jednako važna kao i nekoć te se u
suvremenim medicinskim istraživanjima ispituju dodatne mogućnosti
njezine primjene. Naime, samo je u 2016. godini acetilsalicilatna
kiselina bila tema više od 1900 objavljenih radova.
Tijekom godina Bayer je također sponzorirao velik broj
istraživanja i inovacija na području kardiovaskularne zaštite i
ublažavanja boli.
