Inozemna ekipa volontera i stručnjaka za morsku biologiju, koji sudjeluju u projektu "Montenegro Doplhin" s fokusom istraživanja prisutnosti dupina u vodama crnogorskog dijela Jadrana i kako ih sačuvati potvrdila je prisutnost 46 jedinki dviju vrsta u Crnogorskom primorju.
Istraživanje je dio inicijative DMAD/ MMRA pokrenute u Turskoj u
koju su se uključili brojni volonteri – znanstvenici, profesori
ili studenti morske biologije iz više europskih država. Njihove
aktivnosti usmjerene su na akvatorij Turske, Grčke, Italije,
Albanije i Crne Gore.
Na projektu “Montenegro Doplhin” radi 15 volontera iz cijelog
svijeta. Ekipa na čijem je čelu marinska biologinja dr. Aylin
Akkaya iz Turske, stacionirana je u Ulcinju, ali već gotovo
godinu dana radi na terenu i pučini duž cijelog crnogorskog
dijela Jadrana.
Ovih dana njihov fokus je na prikupljanju podataka o populaciji
dupina u zaljevu Boke kotorske, a svoj projekt će sljedeći tjedan
i službeno predstaviti javnosti na prezentaciji 30. kolovoza u
Porto Montenegru.
“Osim strogo znanstvenog aspekta prikupljanja podataka i
proučavanja populacije morskih sisavaca, prvenstveno dupina u
Crnoj Gori, naš projekat je fokusiran i na praktični dio jer nam
je cilj angažirati lokalne ljude, posebice mornare, ribare i
jedriličare, koji bi mogli pomoći očuvanju životne sredine u
Crnoj Gori i regiji južnog Jadrana”, rekla je dr. Aylin Akkaya.
Prema njezinim riječima, oni su od rujna 2016. do danas proveli
oko 200 dana na terenu i na moru i metodom fotoidentifikacije do
sada su potvrdili prisustvo ukupno 46 jedinki dvije vrsta dupina
u crnogorskim vodama. Njihovi podaci pokazuju da se ti dupini
kreću duž cijelog primorja jer su iste jedinke nalazili kako kod
Ulcinja, tako poslije i u samom zaljevu Boke.
Akkaya je istaknula da je u Sloveniji i Hrvatskoj prikupljeno
mnogo više znanstvenih podataka i provedeno istraživanja o
tamošnjim populacijama dupina, a podaci za Crnu Goru još su
relativno oskudni.
“Izuzetno je važno da najšira javnost postane svjesna koliko je
more važno za ukupnu životnu sredinu i kolike mu opasnosti
prijete od uništavanja prirodnih staništa za morske životinje,
prekomjernog izlova morskih organizama, drastičnih promjena u
prostoru i pretjerane urbanizacije na samoj obalnoj liniji,
onečišćenja mora naftom, plastikom i drugim onečišćivačima, kao i
raznim drugim čovjekovim aktivnostima”, rekla je dr. Akkaya.
Posebice je apostrofirala vrlo štetne učinke koje će na morske
sisavce u južnom Jadranu nesumnjivo imati skorašnja istraživanja
nafte i plina u podmorju koje je već dogovorila crnogorska vlada,
a koja se obavljaju tzv. seizmičkim topovima kojih aktivnost i
buka pogubno utječe na dupine, kitove i tuljane.
“Ljudi moraju shvatiti da je more prirodno stanište i dom tih
životinja, a ne naše jer je čovjek samo “gost” u moru. Stoga se
ljudi moraju maksimalno pažljivo odnositi prema tom predivnom,
ali vrlo osjetljivom i krhkom prirodnom bogatstvu”, zaključila je
turska znanstvenica.
