Estetski zahvati postali su roba poput cipela, odjeće ili bijele tehnike. Štoviše, posljednjih godina uobičajeno je to da se na ljetnim akcijama nudi jeftinije povećanje grudi, liposukcija ili blefaroplastika, odnosno sve popularnije uljepšavanje kapaka.
Kad to vidite, postavlja se logično pitanje koliko uopće zarađuju
naši estetski kirurzi te koliko je to unosan biznis
U Hrvatskoj je svake godine sve veća konkurencija na tržištu
privatnih estetskih poliklinika i ordinacija. Jedna od novijih je
ordinacija MM Mediestica, koja je počela s radom početkom
travnja, na čijem je čelu doktor Matija Miletić. Njega su lani
pacijenti, u izboru portala najdoktor.hr, proglasili jednim od
najboljih estetskih kirurga u Hrvatskoj.
‘Istina je to da se od estetske kirurgije može pristojno živjeti.
Sve je stvar toga kako se postavite prema tržištu. Najvažniji su
marketing i vaš angažman oko klijenata. Ako radite s agencijama
koje vam šalju klijente iz inozemstva, sigurno ćete biti
dobrostojeći. Bit ću zadovoljan ako u narednim godinama budem
imao toliko posla da više ne moram raditi u bolnici u Karlovcu’,
rekao je Miletić u telefonskom razgovoru za tportal, a tog dana
čekale su ga čak tri estetske operacije.
Prosječna cijena zahvata u Hrvatskoj kreće se oko 15.000 kuna.
Najskuplja operacija je podizanje i povećanje dojki, što košta od
30.000 do 35.000 kuna, dok je najjeftinije uklanjanje madeža, što
će vas doći oko 500 kuna.
U usporedbi s drugim, bogatijim državama, zahvati u Hrvatskoj
daleko su jeftiniji. Naprimjer estetski zahvat u SAD-u je i do 10
puta skuplji od istog u Hrvatskoj. A od onih u zemljama zapadne
Europe naši su kirurzi jeftiniji i do 50 posto. Zato ne čudi to
što u pojedinim domaćim klinikama 40 posto pacijenata dolazi iz
inozemstva.
Najčešći zahvati, prema riječima dr. Miletića, operacije su nosa,
dojki, usana i liposukcija.
Koliko stoga godišnje zarađuju neki od naših najcjenjenijih
estetskih kirurga? Da bismo to ustanovili, zavirili smo u njihove
poslovne knjige za 2016. godinu.
Važno je istaknuti da smo obuhvatili i pojedine klinike koje se
ne bave isključivo plastičnom i estetskom kirurgijom, ali im je
to jedna od važnijih djelatnosti ili u njima rade naši ugledni
estetski liječnici. Mnogi od njih uz privatnu praksu rade u
bolnicama ili predaju na fakultetu. Naravno, nismo mogli navesti
baš sve ustanove i kirurge.
Kao vodeća privatna zdravstvena ustanova za estetsku kirurgiju
reklamira se Poliklinika Bagatin u vlasništvu istoimene obitelji.
Biznis je pokrenuo 1995. godine Marijo Bagatin, svjetski priznati
maksilofacijalni i plastični kirurg. Polikliniku od 2006. godine
vode njegova tri sina. Osim estetske kirurgije, nude usluge iz
područja dermatologije i stomatologije.
Bagatini su lanjsku godinu završili s 24,8 milijuna kuna prihoda
i 666.000 kuna dobiti. Od 2012. godine snažno im raste promet te
se do danas povećao za više od šest puta.
Rado Žic, predsjednik Hrvatskog društva za plastičnu,
rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju (HDPREK), vodi centar
estetske kirurgije i medicine specijalne bolnice Arithera u
Zagrebu. Osim uljepšavanja tijela, Arithera nudi usluge iz
ortopedije, opće kirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije,
interne medicine, dermatologije i venerologije. Prošle godine
bolnica je iskazala 17,2 milijuna kuna prihoda (28,3 posto više
nego u 2015.) i 368.400 kuna dobiti.
Medijski najeksponiraniji estetski kirurg sigurno je Siniša
Glumičić. Pod njegovim nožem i laserom bile su brojne naše
estradne i glumačke zvijezde (pjevačice Ivana Banfić i Žanamari
Lalić, glumci Rene Bitorajac i Ana Gruica i dr.). Svoju privatnu
specijalističku praksu u Zagrebu otvorio je 1994., kad je imao 28
godina.
Prošlu godinu njegova poliklinika Glumičić Medical Group završila
je s 4,8 milijuna kuna prihoda i zaradom od 51.600 kuna. U odnosu
na 2015., promet joj je pao za 7,8 posto dok se dobit zadržala
otprilike na istoj razini.
Veliki ugled u branši ima Nikola Milojević, doktor koji se
školovao i dug niz godina radio u Engleskoj. Tamošnji mediji su
mu čak prišili titulu kralja botoksa. U Londonu je 2005. otvorio
Milo Clinic, da bi se 2011. vratio u Hrvatsku te je osnovao
Polikliniku Milojević.
Njegov otac Boško Milojević smatra se pionirom estetske kirurgije
u jugoistočnoj Europi. Naime prošle godine obilježeno je 50
godina estetske medicine u Hrvatskoj jer je 1967. Milojević
stariji otvorio prvu polikliniku u Hrvatskoj, a time i u istočnoj
Europi.
Poliklinika Milojević lani je imala 3,8 milijuna kuna prihoda
(porast u odnosu na 2015. za 27,6 posto), što joj je donijelo
zaradu od 266.000 kuna. Vidljivo je to da od otvorenja Milojević
svake godine povećava promet za 20-ak posto.
Među najbolje estetske kirurge u Hrvatskoj ubraja se i Zoran
Žgaljardić s dvije ordinacije, u Opatiji i Zagrebu. Objedinjene
pod naziv Poliklinika Žgaljardić, u prošloj godini imale su 3,7
milijuna kuna prihoda, s tim da je iskazana simbolična dobit od
svega 6400 kuna. U 2015. dobit je iznosila puno izdašnijih
403.700 kuna.
Mnoge naše estradne zvijezde, poput Nine Badrić i Danijele
Dvornik, uljepšavaju se kod doktora Rajka Tončića. On je prvu
ordinaciju za estetsku kirurgiju otvorio još 1987., da bi 2008.
sa sinom Dinkom osnovao Polikliniku dr. Tončić. Lani su
uprihodili 2,5 milijuna kuna (+19,3 posto), uz 276.800 kuna
dobiti.
Slične prihode, od oko 2,5 milijuna kuna, imao je i Mario
Zambelli, cijenjeni kirurg iz Rijeke i bivši predsjednik
HDPREK-a, s tim da je njegova poliklinika iskazala zaradu od
55.600 kuna u prošloj godini.
U Daruvaru radi Poliklinika dr. Maletić, na čijem su čelu kirurg
Duško Maletić i njegova supruga, doktorica Ines Maletić. Njihovi
prihodi iznosili su lani 2,3 milijuna kuna, a dobit 26.700 kuna.
Supružnici Zdenko i Sanda Stanec, nastavnici Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na čelu su poliklinike Edumed
otvorene 2006. godine. Zadnjih nekoliko godina prihodi im se
kreću oko dva milijuna kuna. Prošle godine uprihodili su 2,2
milijuna kuna (+14,5 posto), uz dobit od 130.100 kuna (+35,7
posto).
Spomenut ćemo još kirurga Miroslava Klinča, čija je poliklinika
Barbel, osnovana prije 17 godina, lani imala 1,76 milijuna kuna
prihoda i zaradu od 24.400 kuna; doktora Vladimira Borića, jednog
od doajena domaće plastične kirurgije, koji je prošlu godinu
završio s 809.500 kuna prihoda i gubitkom od 133.200 kuna, te
Davora Džepinu, koji je na promet od 611.200 kuna iskazao dobit
od 209.700 kuna, doznaje
Tportal.
