U studiji objavljenoj u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health znanstvenici ukazuju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Europljanin mogao osjetiti posljedice ako ne bude kontrole emisije plinova s učinkom staklenika i ekstremnih vremenskih prilika
Broj mrtvih u Europi uslijed vremenskih nepogoda mogao
bi pedesetostruko porasti do kraja ovog stoljeća, a samo od
ekstremne vrućine moglo bi umrijeti više od
150.000 ljudi godišnje do 2100. ako se ništa ne učini kako bi se
suzbili učinci klimatskih promjena, objavili su znanstvenici u
petak.
Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do
smanjenja emisija štetnih plinova niti poboljšanja
politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih
uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u
Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno
između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071.
godine i 2100. godine.
“Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih
prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni
utjecaj na društvo bit će sve više povezan
s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim
prilikama”, rekao je jedan od autora studije Giovanni
Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u
Italiji.
Po njegovim riječima, “ako se globalno zatopljenje hitno
ne suzbije”, oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo
bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog
stoljeća.
U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta
katastrofa povezanih s vremenskim prilikama – toplinskog
i hladnog vala, šumskih požara, suše, riječnih i
priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama
EU-a plus u Švicarskoj, Norveškoj i Islandu.
.
