Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), srčanožilne bolesti uzrokuju više od polovine svih smrtnih slučajeva u cijeloj europskoj regiji.
Loše životne navike poput pušenja, nepravilne prehrane i
nedovoljne tjelesne aktivnosti usko su povezane sa sve
učestalijom pojavnošću ovih bolesti.
Smanjenje unosa soli u organizam na 5 do 6 grama dnevno, značajno
pridonosi prevenciji srčanožilnih, bubrežnih i niza drugih
bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od srčanog i moždanog udara.
Znanstvenici su prihvatili da trans masti koje se nalaze u brzoj
hrani, pekarskim i konditorskim proizvodima povećavaju rizik od
srčanožilnih bolesti putem upalnih procesa, ali kada se radi o
zasićenim masnoćama, to je sasvim druga kategorija.
Zasićene masti nisu glavni problem
Nedavne znanstvene studije nisu podržale značajnu povezanost
između unosa zasićenih masnoća i srčanožilnih bolesti. Naprotiv,
pokazano je da zasićene masnoće imaju zaštitni učinak, dok izvori
zasićenih masnoća mogu biti od velike važnosti. Kako je crveno
meso značajan izvor zasićenih masti nepotrebno je dignuta “hajka”
na ovu vrlo važnu prehrambenu namirnicu, što su pokazale i zadnje
studije.
Zasnovano na dokazima
Prema nedavno objavljenom radu u uglednom časopisu
The American Journal of Clinical Nutrition (AJCN)
znanstvenici sa Sveučilišta Purdue meta-analizom iz 24
randomizirane kontrolirane studije zaključili su da konzumiranje
oko 85 g tri puta tjedno nije nepovoljno utjecalo na masnoće u
krvi, niti na vrijednost krvnog tlaka. Analiza je provedena na
faktore rizika za razvoj srčanožilnih bolesti koji su uključivali
ukupni kolesterol, LDL (loš) kolesterol, HDL (dobar)
kolesterol, trigliceride, omjer triglicerida i HDL kolesterola te
kontrolu sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka. Ispitanici su
bili u dobi od 19 i više godina. Rezultati istraživanja
obuhvatili su sve vrste crvenog mesa, uglavnom neprerađenu
govedinu i svinjetinu. Prema riječima dr. sc. Wayne Campbell,
profesora znanosti o prehrani, crveno meso može biti sastavni dio
zdrave prehrane, jer je bogato visokovrijednim nutrijentima.
Prioritet je visokokvalitetna hrana
Crveno meso je hrana bogata hranjivim tvarima, ne samo kao izvor
visokovrijednih proteina, već i namirnica iz koje je najbolja
bioraspoloživost željeza. Primjerice, unosom proteina iz
crvenog mesa osiguravamo svom organizmu
oko 35 grama proteina odnosno značajne količine
neophodnih esencijalnih aminokiselina (valin, leucin, izileucin,
triptofan, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, histidin). Prve
tri aminokiseline potrebne su za sintezu i oporavak mišića nakon
napornog treninga, a ostale se osim u crvenom mesu mogu pronaći i
u žitaricama, primjerice u mahunarkama. Međutim, namirnice
biljnog porijekla sadrže samo određene vrste proteina, što je
dodatan pokazatelj važnosti raznovrsne i uravnotežene prehrane
koja uključuje kombinaciju namirnica biljnog i životinjskog
porijekla. Zato je važno unositi pravilnu količinu i vrste
proteina kako bi organizam dobio sve potrebne aminokiseline, a
upravo je crveno meso odličan prehrambeni izbor jer osim što je
bogat proteinima, sadrži i veće količine cinka, željeza i
vitamina B12.
