U Hrvatskoj se učestalost pobola ljudi od alergijske hunjavice procjenjuje na deset posto stanovništva, a od alergijske astme pati oko pet posto, najčešće djece i mladeži
Kihanje, šmrcanje, suzenje i pečenje očiju neki su od znakova alergijskih bolesti koje pogađaju deset posto populacije. Češće su među mladima i gradskim stanovništvom, piše Vjesnik
U Hrvatskoj se učestalost pobola ljudi od alergijske hunjavice procjenjuje na deset posto stanovništva, a od alergijske astme pati oko pet posto, najčešće djece i mladeži.
Prema riječima prim. dr. Zdenka Tuđmana, predstojnika Interne klinike Opće bolnice Sveti Duh Odjela za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju, alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifičnu inače neškodljivu tvar ili više njih koje su potencijalni alergeni čak i u malim količinama.
Organizam se preko imunološkog sustava štiti od raznih bolesti stvaranjem antitijela protiv bakterija i virusa, a kod alergičara reagira stvaranjem antitijela i na tvari koje nisu štetne, pa izaziva neugodne simptome. Alergičari se rađaju s određenim genotipom i sklonošću za određene alergijske reakcije koje će se u kasnijim životnim fazama manifestirati pod utjecajem različitih pokretača. Najčešći su alergeni grinje iz kućne prašine, peludi trava, stabala , korova, hrana (školjke, rakovi, kikiriki ), lijekovi, konzervansi, aditivi hrani i pićima, plijesni, otrovi insekata i drugo.
Kroz alergološku ambulantu u Svetom Duhu mjesečno prođe petstotinjak pacijenata, a godišnje ih ima i do 6000. Broj pacijenata se povećava u vrijeme polenoza kada i priroda počne bujati. Doktor Tuđman kaže da je na temelju nedavno provedenih istraživanja (ISAAC) na više od tisuću zagrebačkih školaraca u dobi od deset godina zabilježena učestalost rinitisa 12,3 posto, astme šest, a dermatitisa 7,8 posto.
Trenutačno su aktualne alergijske bolesti dišnog sustava uzrokovane peludnim zrncima stabala, trava i korova. Koncentracija takve peludi veća je ujutro i za sunčanijih i vjetrovitih dana, dok je za vlažna i kišovita vremena niža. U kontinentalnoj Hrvatskoj cvjetanje stabala počinje u veljači (lijeska) i traje do svibnja (breza). U Primorju je cvatnja ranija, a velike tegobe izaziva čempres, alergogena maslina i crkvina koja cvate gotovo cijelu godinu. Nastanak takvih alergija uvjetuje genetska predispozicija, ali i onečišćeni okoliš, respiratorne infekcije i drugo.
Kada je riječ o alergijama na hranu, dr. Branko Pevec kaže da postoje dva tipa: prva je karakteristična za dječju dob kada su alergogeni »krivci« najčešće jaja, mlijeko, različite sjemenke, orašasti plodovi, kikiriki i drugo, a javljaju se već od novorođenačke dobi pa do puberteta. Kod alergičara, među ostalim, dovode do urtikarije (crvenilo, svrbež), astme, angioedema, pa i anafilaktičkoga šoka (gušenje, gubitak svijesti, pa i smrt).
Potonje ulazi u ‘sistemske reakcije’ koje se manifestiraju povraćanjem, proljevom, mučninom… Drugi tip alergija na hranu javlja se kod starijih tinejdžera i odraslih osoba, a alergene nerijetko sadrži povrće i voće – jabuka, trešnja, šljiva, kivi i drugo. »Kod djece su najčešće alergije na hranu, a 75 posto ljudi alergičnih na pelud ima i popratne alergične reakcije na voće i povrće«, kaže doktor Pevec.
Primjećuje se, ističe, porast alergijskih bolesti kod mlađih i ljudi srednje životne dobi. Kod starijih su alergije manje zastupljene. Najveći broj djece koja su imala neku od nutritivnih alergija kasnije razviju i one na pelud stabala, trave i korova. Alergo-testiranje obavlja se ponajprije ‘prick-testom’ ubodom u kožu, putem krvi i drugim metodama.
Najčešće alergije na ubode opnokrilaca
Na Sv. Duhu jedni u Hrvatskoj provode hiposenzibilizaciju odraslih na otrove insekata. Najčešće su alergije na ubode opnokrilaca: pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava. Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni, a u koži čovjeka ostavljaju žalac s otrovom koji treba što prije izvaditi. Mjesto uboda dosta otekne, a kod (pre)osjetljivih osoba ubodi mogu izazvati i anafilaktički šok. Stršljeni napadaju i kada nisu uznemireni, a najčešće u kasno ljeto i jesen. Otrov mrava, pak, ovisi o godišnjem dobu, a najjači je u ljeto.
Liječenje alergija ovisi o težini bolesti
Liječenje alergija ovisi o dijagnozi i težini bolesti. Mogu se, među ostalim, korstiti kapljice i sprejevi za nos, antihistaminici, protuupalni lijekovi kortikosteroidi i drugi. Zastupljena je i hiposenzibilzacija, odnosno imunoterapija kada se oboljelom daje mala količina alergena kako bi se potakla njegova tolerancija.
