Pasivno pušenje može izazvati psihološke probleme uključujući i razvoj teže psihološke bolesti, pokazalo je novo istraživanje. Što je izloženost neželjenom dimu veća i češća to je i rizik veći
Znanstvenici s University College London proučavali su vezu između
mentalnog zdravlja i neželjenog izlaganju duhanskom dimu tj. pasivnog
pušenja mjereći biokemijske markere kotinine, koji se nalaze u slini i
pokazuju razinu izloženosti zagađenju.
Voditelj studije dr. Mark Hamer s University College
London’s Epidemiology & Public Health Department kaže:
“Ogroman broj
znanstvenih dokaza pokazuju štetno fizičko djelovanje pasivnog pušenja,
no dosad je bilo malo istraživanja o utjecaju na mentalno zdravlje.
Podaci skupljeni na laboratorijskim životinjama pokazuju da dim može
uzrokovati neraspoloženje, a neke studije s ljudima su ukazale i na vezu
između pušenja i depresije.”
Analizirajući podatke s 5.560 nepušača, učestalo pasivno pušenje
među nepušačima povezano je s 50 posto većom šansom od pojave
psiholoških problema.
I aktivni pušači su se također češće od drugih
žalili na psihološku napetost. Osim toga i rizik od budućih psihološki
bolesti bio je također povezan s učestalim pasivnim i aktivnim pušenjem.
Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu Archives of General Psychiatry, a nama ga prenosi net.hr
