Područja mozga koja se aktiviraju stimulacijom želuca preklapaju se s onima koja se kod ovisnika aktiviraju u trenutku pojave jake želje za drogom
‘Želja debelih ljudi za čestim konzumiranjem hrane
izaziva jednaku moždanu aktivnost kao i želja ovisnika za konzumacijom
droge’, tvrde znanstvenici, piše net.hr
Do ovog zaključka došli su znanstvenici s Brookhaven National
Laboratoryja nakon promatranja sedam vrlo debelih osoba koje su dvije
godine liječene od pretilosti uporabom želučanog stimulatora.
Ugrađena naprava rasteže želudac podražujući živac vagus laganim
strujnim udarom, čime se mozgu signalizira da je želudac pun te se osoba
osjeća manje gladnom. Time se oponaša prirodni mehanizam stvaranja
osjećaja sitosti.
Sudionici u eksperimentu smanjili su tjelesnu težinu u prosjeku za
11,6 posto u odnosu na težinu prije početka tretmana želučanim
stimulatorom. Tijekom trajanja istraživanja, šest od sedam ispitanika
još uvijek je imalo za pet posto manju težinu nego ranije.
Kada se naprava uključi, ona preko odgovarajućeg živčanog puta
stimulira dio mozga povezan s emotivnim jedenjem tj. jedenjem u cilju
ublažavanja emocionalnog stresa. Sudionici su izjavili da se želja za
uzimanjem hrane smanjila u razdoblju kad je želučani stimulator bio
uključen.
Na temelju dobivenih rezultata istraživači su zaključili da se
područja mozga koja se aktiviraju stimulacijom želuca preklapaju s onima
koja se kod ovisnika aktiviraju u trenutku pojave jake želje za drogom.
Na taj način se podupiru tvrdnje o sličnosti u moždanim živčanim
krugovima koji su podloga za opsesivno uzimanje hrane, odnosno za
prisilnu konzumaciju droge.
