Bitno je kretati se tijekom čitavog dana
Jeste li znali da sjedenje većinu dana ne samo da nije dobro za vašu kralježnicu ili kile nego može biti smrtonosno? Istraživanje je prekomjernu fizičku statičnost povezalo s povećanim rizikom srčanih bolesti, dijabetesom tipa 2
i drugih zdravstvenih komplikacija s posljedicom smrti. Već svakodnevni
jogging umanjuje negativne posljedice cjelodnevnog sjedenja. Dnevno
biste trebali imati minimalno 30 minuta fizičke aktivnosti, ali to je daleko od idealnog.
Problem je u tome što su se istraživači dosada uglavnom usmjeravali na
benefite fizičke aktivnosti, ne obazirući se na to što ljudi rade
ostatak dana. Naime, zdravlje nije zajamčeno ako povećamo neku fizičku
aktivnost, a s druge strane smanjimo sva ostala kretanja. Stručnjaci
preporučuju da se kultura druženja promijeni te da zamijenimo razgovor dok sjedimo s razgovorom tijekom šetnje.
Sjedenje osim što nije zdravo i vizualno mijenja naše tijelo. Kalorije se, dakako, manje troše, a mišići nam se opuštaju.
Ukoliko ne upotrebljavamo mišiće nakon jela, oni ne uzimaju šećer iz
krvi koliko bi trebali što znači da isti ostaje u krvi što, pak, dovodi
do dijabetesa. Osim toga, sjedenjem se usporava metabolizam što prouzrokuje višu razinu masnoće u krvi i nižu razinu “dobrog” kolesterola, piše she.hr
Tijekom 2010. je u Australiji provedena studija na 120.000 ljudi te je
samo tijekom te godine umrlo puno više ljudi koji su većinu vremena
sjedili, a uzrok smrti je bio različit. Druga studija je dokazala kako
oni koji sjede više od 4 sata pred TV-om ili kompjuterom imaju 125% više
šanse da će imati srčanih problema u roku 4 godine. Značajno je da u
obje studije nije bilo razlike među ljudima koji su vježbali i onima
koji nisu.
Ustanovljeno je i kako sjedilački način života može imati utjecaja i na mentalno zdravlje.
Ona djeca koja su se više kretala su bolje prolazila u školi te su
imali viša dostignuća. Kod odraslih također postoji poveznica između ne
kretanja i depresije. Riješiti se depresije ne može se
ni s pola sata vježbe, ako se ostatak dana sjedi. Ono što se ovim
studijama nije otkrilo je postoji li razlika između aktivnosti koje se
rade tih pola sata, odnosno je li svejedno jeste li hodali ili igrali
squash. Preporuča se tek da bude što veći stupanj kognitivnog angažmana, kao što su čitanje, igranje ili sviranje instrumenta.
Ako zbog ničega od navedenog nemate dovoljan razlog da povećate svoju
fizičku aktivnost, podsjećamo da zasigurno nećete posegnuti za nekom
hranom dok god se krećete.
Sad kada sve ovo znate – samo razmislite svaki put kada krenete sjesti i
pitajte se mogu li to nešto obaviti stoječki ili radije prošetati.
Jasno je da većina ima posao na kojem sjedi po 8 sati, ali možete se
barem svakih 15 minuta prošetati ili do posla
biciklirati ili, pak, tijekom pauze nešto aktivno obaviti. Bitno je samo
da postanemo svjesni koliko je sjedenje opasno.
she.hr/ezadar
