Dočekali smo vrijeme godišnjih odmora, kada se svi pomalo evakuiramo prema obali ili planinama, priželjkujući odmor, opuštanje i zabavu. No je li uvijek zaista tako i kako sami možemo doprinijeti vlastitoj relaksaciji?
Priprema za put, pakiranje, nesklad različitih želja članova obitelji ili nerazriješene nesuglasice kao i mnogi drugi detalji mogu (opet) dovesti do stresa. Ako u jednadžbu unesemo i naša nerealistična očekivanja o ljetovanju, tj. raskorak između onoga što očekujemo i onoga kakvo ljetovanje zaista bude, eto plodne podloge za razočaranje i nezadovoljstvo tijekom odmora.
Tome mogu doprinijeti i pretrpani rasporedi ili članovi šire obitelji
skloni prepirkama, piše klinička psihologinja Zrinka Zarevski za Insideout.hr.
Ponekad obitelj i socijalni krug mogu biti i izvor stresa na ljetovanju,
neovisno o tome koliko ih volite. O tome mnogo znaju roditelji manje
djece. Doživljaj stresa izaziva i promjena uobičajene rutine kod nekih
osoba pa ako pripadate u ovu skupinu, nastojte tijekom odmora zadržati
poneki od vama važnih dnevnih rituala.
Uživajte u planiranju aktivnosti na odmoru
No dok maštamo o nadolazećem odmoru, nije naodmet prisjetiti se koje su
njegove dobre strane. Istraživanja pokazuju da najveći poticaj osjećaju
zadovoljstva, u kontekstu odmora, predstavlja sam proces njegovog
planiranja. Razmišljajte o aktivnostima i doživljajima, uživajte i u
fazi koja prethodi samom odmoru. Nadalje, osim što omogućuje podizanje
razine energije
i emocionalnog blagostanja, tijekom ljetnog odmora snižavamo razinu
stresa nakupljenu tijekom dužeg perioda. Prema nekim istraživanjima taj
efekt ostaje prisutan po povratku na posao oko pet tjedana.
Kada ste na odmoru zaista i budite tamo
Stoga, kad stignete na odredište – zaista i budite tamo, u punom smislu
te riječi. Često ostajemo na automatskom pilotu koji nam neće
signalizirati boju mora ili miris lavande u zraku. Osvijestite trenutke
te budite ‘ovdje i sada’, ma koliko klišeizirano zvučalo.
Donesite odluku koja će pomoći da zaustavite unutarnji dijalog koji
počinje s ‘moram’ ili ‘trebalo bi’. Ne propagiramo neodgovoran stil, već
vjerujemo da većina takvih misli tijekom ljetnog odmora može ostati na
radnom mjestu. Ne provjeravajte mailove, ne zovite na posao. Tamo će svi
preživjeti do vašeg povratka. Razmišljanje o poslu i obavezama koje vas
očekuju po povratku također će smanjiti osjećaj zadovoljstva i
opuštanje.
Uživajte u druženju s bliskim osobama, ali nađite i vrijeme za sebe
Uživajte u zajedničkom vremenu provedenom s obitelji i prijateljima,
ono osnažuje osjećaj povezanosti što pomaže u nošenju s potencijalnim,
kasnijim stresnim situacijama. Ljetni odmor ponekad uključuje i boravak
sa širom obitelji s kojom ne stignemo provoditi dovoljno vremena kroz
godinu. No važno je osigurati i vrijeme samo za dvoje ako ste u paru ili
za vašu užu obitelj s djecom, bez ostatka obitelji, istovremeno dajući i
njima priliku za vrijeme bez vas. Bez obzira na brojnost i složenost
vaše mikro okoline, osigurajte si trenutke tijekom dana samo za sebe.
Provedite te trenutke u tišini, koncentrirajte se na disanje ili
pročitajte nekoliko strana knjige koju ste ponijeli sa sobom.
Naspavajte se, nedovoljno sna negativno se odražava na raspoloženje. Prakticirajte aktivan odmor koji uključuje šetnje, plivanje
ili planinarenje. Boravite što više vani: istraživanja pokazuju da
boravak u prirodi (posebno zeleni okoliš i more) značajno poboljšava
raspoloženje.
I naposljetku, ne zaboravite osnovni smisao odmora. Kakav će on zaista
biti, bez obzira koje vam je odredište, uvelike ovisi o našem stavu i
mogućnostima prilagodbe na neplanirane situacije kojima odmor najčešće
obiluje.
