Pas je čovjekov najbolji prijatelj. Uz to, kao i drugi ljubimci, on mu može biti i lijek. Istraživanja pokazuju kako ljubimci, pogotovo dlakavi, povoljno utječu na emocije i način na koji gledamo svijet.
I nekoliko minuta u društvu psa ili mačke dovoljno je da se
osjećamo manje tjeskobno i da se ublaže posljedice stresa. Tijelo
tad prolazi fiziološke promjene koje utječu na raspoloženje.
Snizuje se razina kortizola, hormona koji se pojačano luči u
stresnim situacijama, a povisuje proizvodnja serotonina,
neurotrasmitera zbog kojega se osjećamo smireno i sretno. Već i
maženje psa ili mačke umirujuće djeluje na um.
Briga za ljubimca, hranjenje, šetnja i čišćenje skreću nam
pozornost s negativnih misli. Umjesto da se do iznemoglosti
bavimo stvarnim ili preuveličanim problemima, u društvu psa ili
mačke iz svoje glave “izlazimo” u stvaran svijet. Izvode nas i iz
izolacije kojoj smo skloni kad smo loše raspoloženi. Kakve god
volje bili, psa moramo izvesti u šetnju barem dvaput na dan. U
parku susrećemo druge vlasnike i komunikacija se razvije sama od
sebe.
Samo da si tu… prisutnost treniranih pasa u bolnicama ili
domovima za stare i nemoćne pomaže ljudima da se osjećaju manje
tjeskobno, pokazala je studija.
Bez problema: ljubimci mogu pomoći da si skrenemo pozornost s
fizičkih problema. Posebnu korist možemo imati od osjetljivih
životinja koje su posebno pažljive prema bolesnima.
Mirniji uz pse – dokazano je kako su ljudi koji boluju od
Alzheimerove bolesti mirniji i manje razdražljivi uz pse, a i oni
koji se brinu o njima uz psa se osjećaju rasterećeno.
Sat joge doge: vlasnici pasa fizički su aktivniji od ljudi koji
ih nemaju. U SAD-u postoje satovi joge na kojima možete vježbati
u društvu svoga psa. Ta se joga zove – doga.
Pas je terapija djetetu s poremećajem pozornosti i pomoći će mu
da se nauči odgovornosti i planiranju. Pas zahtijeva red, pa će
se i dijete učiti redu, a potrošit će i puno energije igrajući se
s njim te će lakše zaspati.
S ljubimcem nisi ni tužan ni sam
Vlasnici pasa imaju niži tlak i sporiji srčani ritam dok
obavljaju mentalno stresne zadatke od ljudi koji nemaju ljubimce,
pokazala su američka istraživanja.
Oni lakše ostaju pribrani i imaju više samopouzdanja. Čini se da
već ljubimčeva prisutnost pozitivno djeluje. Stanovnici domova za
starije i nemoćne koji su se u ispitivanju pokazali jako
usamljenima imaju velike koristi od pasa koji su im dolazili u
posjet, pokazala je studija. Štoviše, ljudi koji su dobili psa s
kojim su mogli sami provoditi vrijeme osjećali su se manje
usamljenima od onih koji su bili u skupini ljudi u kojoj su
dijelile psa.
Čini se da je razlog upravo taj što s ljubimcima možemo biti
onakvi kakvi jesmo, čak i ako smo u najgorem stanju. Umilno
ponašanje kućnih ljubimaca “liječi” i depresiju, pokazala je
studija Sveučilišta Teksas. Maženje i igra s njima pomaže ljudima
da skrenu pozornost s problema te da se posvete sebi i trenucima
koji ih vesele i opuštaju.
Psi i mačke nisu jedini “ljekoviti” kućni ljubimci. Papige,
zamorci, pa i zečevi nas smiruju. Uz njih sporije dišemo i
govorimo, a i naše se ubrzane misli usporavaju. Čak i zlatne
ribice mogu pozitivno utjecati na zdravlje, ali i duhovnu
ravnotežu. To je dokazalo i istraživanje američkoga veterinarskog
fakulteta Purdue provedeno na oboljelima od Alzheimerove bolesti.
Pacijenti kojima je ručak poslužen ispred akvarija više su jeli i
rjeđe odlazili od stola nego uobičajeno, što upućuje na to da je
smirujuća atmosfera akvarija pozitivno utjecala na njihovu
koncentraciju. I promatranje slika mladunaca poboljšavaju
koncentraciju i produktivnost. S pogledom na mačiće i štence
raste i naša sposobnost uočavanja detalja te u trenu postajemo
sretniji, otkrili su japanski znanstvenici sa Sveučilišta
Hiroshima.
Zagrli psa! Studije dokazuju ljekovito djelovanje dodira.
Grljenje preplavljuje tijelo oksitocinom, hormonom koji smanjuje
posljedice stresa, snižava tlak i usporava srčani ritam. Sve se
to događa i kad zagrlimo mačku ili psa.
Ljubimci su velika odgovornost što potiče mentalno zdravlje.
Samopouzdanje raste kad preuzmemo zadatke i u rješavanju
primijenimo znanje. Kad uspijemo, dokazujemo si da se možemo
brinuti i za sebe i za drugo biće.
Maca za srce: oboljeli od depresije skloniji su bolestima
krvožilnog sustava i srčanom udaru. Istraživanje pokazuje kako
ljudi koji imaju mačku imaju do čak 40 posto manji rizik da će
umrijeti od srčanog udara.
Šetnja kao lijek – depresivnim je ljudima kretanje poput lijeka.
Fizička aktivnost potiče proizvodnju serotonina, neurotransmitera
sreće koji im nedostaje. Imate li psa, redovite šetnje su obveza,
a one pomažu u oporavku.
Važan je red – ako vas pas ili mačka natjera da se dignete iz
kreveta, pokrenut će aktivnosti važne za izlječenje. Ljubimci
zahtijevaju red a to pridonosi oporavku.
