Klimatske promjene mogle bi uvjetovati veliku promjenu na tanjuru: umjesto jedne od najosnovnijih životnih namirnica, krumpira koji voli hladniju klimu, mogli bismo spremati banane, jer one vole toplu i vlažnu klimu, a u svim dijelovima Hrvatske (opet) traje jedna natprosječno topla zima.
Utoliko rezultati istraživanja CGIAR-a (Partnerstva za istraživanje svjetske poljoprivrede) zvuče logično: banana bi mogla postati osnovna namirnica na trpezi milijuna ljudi.
Iako spomenuto istraživanje, provedeno na zahtjev UN-ova odbora za sigurnost svjetske hrane, govori o mogućnostima ‘smjene’ i kad su druge namirnice u pitanju, zadržimo se kod banane.
Postoji stotine vrsta i sorta banane. Jestive se nalaze među onima iz roda Musa. Kad se o jestivosti govori, najčešće se u našim krajevima misli na one lijepe žute banane koje uglavnom jedemo svježe, odnosno termički neobrađene. Takvih je Hrvatska lani uvezla 48,6 tisuća tona, u vrijednosti od 38,6 milijuna dolara.
No ono što bi moglo zamijeniti krumpir odnosi se na takozvane ‘plantain’ (kod nas zvane plantana ili plantin) banane iz roda Musa, brašnaste i pune škroba, koje Amerikanci, na primjer, uopće ne smatraju bananama, nego zasebnom namirnicom pogodnom za kuhanje, prženje i pečenje – baš kao krumpir.
Plantana banane i koriste se kao povrće – glavna su hrana u tropskim dijelovima svijeta, imaju puno škroba, malo šećera i prije konzumacije moraju se termički obraditi. U odnosu na ‘običnu’ bananu plod je veći, ima grublju i deblju koru. Rastu u (sup)tropskim podnebljima s puno topline i vlage, a prodaju se ‘na komad’.
Slobodna Dalmacija
