Kako konoplja, zašto, odakle odjednom opet u našem kraju? Mudri su ljudi na vrijeme shvatili da je promjena zakona 2012. godine omogućila njezinu opetovanu sadnju
Dok se oko upotrebe marihuane u medicinske svrhe još debelo lome koplja, njezina rodica, industrijska konoplja, postala je apsolutni trend.
Nakon godina prohibicije ova se biljka u velikom bumu vratila na hrvatska polja, a njezini proizvodi, prvenstveno konopljino ulje, legalno su i slobodno ušetali na tržište. Posljednjih nekoliko mjeseci na brojnim se portalima za grupnu kupnju ovo ulje stavlja u sam vrh ponude. Tu su i brojni drugi internetski prodavači, kod kojih kupac ipak mora biti vrlo oprezan.
Nije rijedak slučaj da se konopljina ulja miješaju sa sojinim ili suncokretovim uljem, stvarajući mješavinu koja je, upozorava zagrebački proizvođač konoplje Stanko Janković, obmana. Godine 2012., nakon što je konoplja opet kod nas dobila zeleno svjetlo za sadnju, prvi u novoj generaciji proizvođača zatražio je dozvolu za njezin uzgoj od resornog Ministarstva poljoprivrede.
– Budite pažljivi kad kupujete konopljino ulje, ne uzimajte ono s kojim ne dobivate potvrdu o čistoći, nastalu na temelju obavljenih certificiranja u nekom od naših renomiranih laboratorija. Konopljino ulje nije jeftino, kod mene litra košta 320 kuna. To je puno, ali pozitivni komentari kupaca zorno svjedoče o njegovoj višestrukoj dobrobiti. Visoka cijena daje mogućnost manipulacije, stoga pazite – savjetuje Janković.
Koliko treba investirati
Kako konoplja, zašto, odakle odjednom opet u našem kraju? Mudri su ljudi na vrijeme shvatili da je promjena zakona 2012. godine omogućila njezinu opetovanu sadnju.
U Hrvatskoj je i do tada bilo ljudi koji su se bavili njezinim uzgojem, no regulativa im je puno puta pomrsila račune. Usklađenjem s EU-om, konoplja je opet tu. Iste te 2012. godine osam potencijalnih uzgajivača zatražilo je dozvolu za uzgoj, a 2013. ih je već bilo 30-ak – kaže Janković, najavljujući da će ih ove godine biti i više.
– Širimo se i mi i konoplja. I to je najvažnije – kaže.
Upravo zbog toga o konoplji se, kaže, treba govoriti jasno i glasno, pa i navesti da ona sa spornom marihuanom dijeli sličan izgled. I to je sve. U industrijskoj konoplji nema opojnih tvari, samo puno dobrih supstancija koje se mogu koristiti u čitavom spektru proizvoda i industrija.
– Konačno se progledalo. Znate li da se konoplja može iskoristiti u 70-ak tisuća proizvoda? Na našu veliku žalost, kod nas se može koristiti i prerađivati samo sjeme, a ostali dio biljke, a to je više od 90 posto, moramo uništiti. Koliko ja znam, proizvođači su još uvijek locirani na području Slavonije i oko Zagreba, no nadam se da će se javiti i oni s juga, sa svih neiskorištenih zemljišta. Njezin je uzgoj, naime, jako lagan, a sjeme i prerađevine odmah nalaze kupce – kaže.
Stanko Janković, proizvođač konopljina ulja, u svojem pogonu u zagrebačkoj Dubravi
Konoplja je u svijetu već ušla u građevinsku industriju, odličan je izolator, od nje se može proizvoditi i opeka. Ima je u papirnoj, automobilskoj i tekstilnoj industriji. U liječenju je odlična za ekceme, psorijazu, svrabove, akne, a unutarnjom primjenom za reguliranje hormona, metabolizma, smanjenje kolesterola te za detoksikaciju.
Od nje nastaju odjeća, pelene, torbe, brašno… Mogućnosti su joj ogromne. Što je najvažnije, zbog visokih frekvencija ima mogućnost čišćenja tla, posebice onih pod radijacijom. A zamislite tek kako onda čisti tijelo od svega onoga što u njega unosimo s hranom, u sve zagađenijem okolišu.
– Godine 2012. zasadio sam tri hektara zemlje, a već sljedeće godine deset. Malo sam kasnio zbog dozvola, pa je i žetva bila manja, no u očekivanjima prinos je tona do tona i pol čistog sjemena po hektaru. Ono nakon toga ide na sušenje, a potom na obradu.
Sjeme je danas puno lakše naći, košta oko 400 eura za 50 kilograma. To je dovoljno za hektar. Zapravo je najveća investicija gradnja sušare, koja košta oko 50.000 kuna, pa novim proizvođačima savjetujem udruživanje kako bi smanjili početni trošak – savjetuje Janković, vlasnik OPG-a Janković, navodeći da je 80-ih godina Jugoslavija bila među pet vodećih zemalja u svijetu po uzgoju konoplje.
Sve najbolje o ovoj biljci govori i Marina Zubak, vlasnica brenda i voditeljica zagrebačkog dućana “Konoplja & co”, prvog takvog u regiji u kojem se nude deseci proizvoda od konoplje.
70 tisuća legalnih proizvoda
Zanimanje je veliko, brojni ljudi svih generacija dolaze u dućan, od starijih koji se prisjećaju vremena konopljine dominacije, do najmlađih koji su shvatili njezine dobrobiti. Marina je izrazito ekološki osviještena, sve što se nudi – od hrane, čokolada, kozmetike, odjeće, torba – nosi tu egidu.
Budite pažljivi kad kupujete konopljino ulje, ne uzimajte ono s kojim ne dobivate potvrdu o čistoći…
Svjesna je pošasti silnih bolesti koje sa sobom donosi vrijeme upotrebe kemijski tretiranih, neekoloških namirnica i proizvoda. Radeći u dućanu, kaže, suočava se sa sve većim brojem ljudi oboljelih od teških bolesti. Jedna od takvih je multipla skleroza, čiju pojavnost, s obzirom na informacije kupaca koji joj dolaze u dućan, ocjenjuje rangom epidemije.
– Krajnje je vrijeme da se okrenemo zdravom načinu života, a konoplja je upravo to. Prema informacijama koje imamo, koristila se i prije 11.000 godina. Prije nekoliko godina suprug i ja zasadili smo prvo polje, s vremenom smo došli do dućana, a u međuvremenu smo osnovali udrugu “Zelena sinergija”, kojoj je zadatak promicanje konoplje.
Organizirali smo i simpozij o konoplji s međunarodnim gostima. Kada smo počeli, kružio je podatak o 25.000 proizvoda od konoplje, a danas ih je više od 70.000. Da, mislim da imamo trend i nadam se da neće biti prolaznoga karaktera – kaže Marina.
Slobodna Dalmacija
