Fotograf National Geographica Chris Rainier proputovao je svijet tragajući za kulturama koje još uvijek 'jednom nogom stoje u Rajskom vrtu'
Ono što vas pokreće da pokrijete tijelo bojom, tintom ili čak ožiljcima, otkriva što vam je civilizacijski važno u vašem društvu. Fotograf National Geographica objašnjava zašto se u mnogim kulturama na tijelo gleda kao na platno za slikanje.
Fotograf National Geographica Chris Rainier proputovao
je svijet tragajući za kulturama koje još uvijek ‘jednom nogom stoje u
Rajskom vrtu’. U svojem govoru na Aspen Ideas Festivalu objasnio je kako
se ‘u mnogim kulturama diljem svijeta vjeruje da je tijelo slikarsko
platno koje čeka da se na njemu ispiše neka priča’.
Od Maora iz Novog Zelanda do
suvremenih uličnih bandi, pripadnici mnogih kultura upotrebljavaju neki
oblik tetoviranja. No ‘u slučajevima kad je koža pretamna za
tetoviranje, javlja se ukrašavanje ožiljcima’, kaže Rainier.
Kad bi, boraveći u plemenima u Africi koja primjenjuju
ukrašavanje ožiljcima, pitao domaćine tko im je najljepša žena ili
muškarac, uvijek bi prst pokazivao na osobu koja ima najviše ožiljaka.
Tetoviranje često ukazuje na nešto više od taštine i pojavljuje se kao
nužan dio u sklopu obreda prelaska u odraslu dob. Rainier je
fotografirao pripadnike plemena s Papue Nove Gvineje
koji vjeruju da svi ljudi potječu od krokodila pa zbog toga svoju mladež
ukrašavaju ožiljcima kako bi im koža nalikovala ljušturama krokodila.
Tetovaže govore
U različitom stupnju isto vrijedi i za kulture koje ne primjenjuju tako
radikalne oblike tetoviranja. Kao što se kaže u članku o Rainierovu radu
u časopisu Smithsonian: ‘U Novoj Gvineji vrtlog tetovaža na licu žene
iz plemena Tofi ukazuje na podrijetlo njezine obitelji. Tamne črčkarije na prsima kambodžanskog svećenika izražavaju njegova religiozna vjerovanja. Tetovaže pripadnika bande iz Los Angelesa opisuju njegovu pripadnost uličnim savezima, a mogu otkrivati i je li počinio ubojstvo.’
‘Te tetovaže govore ‘Ja sam to i to, a učinio sam to i to’, kaže Rainier.
Ali nisu sve plemenske oznake ispunjene takvim značenjima. Rainier je u
Aspenu pokazao i slike pripadnika ratobornog plemena iz zapadne Papue.
Muškarci ovdje nose svojevrsne suknje od trske koje im dosežu do
koljena, a ispod njih im strše dugački tuljci za penise.
‘No takvi dodaci nemaju nikakvu upotrebnu vrijednost; pomislite samo na
naše mladiće koji se razmeću svojim Porscheima’, zaključuje Rainer.
Svoju kožu možemo ukrašavati na različite načine, no čini se da smo u dubini ipak svi isti.
