Djelatnici šibenske pomorske policije danas su u području šibenskih
otoka snimili pet ulješura, najveće vrste iz skupine kitova zubana,
priopćio je Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu
mora, koji je naknadno dobio informaciju da su ulješure opažene i pored
Visa.
Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude potpuno
bezopasne, ali s obzirom na to da su vjerojatno uznemirene, jer se
nalaze u zatvorenom i plitkom prostoru, ta nevladina organizacija moli
građane da im se ne približavaju kako zbog straha i uznemiravanja ne bi
uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje.
Udruzi je cilj osigurati siguran izlazak te skupine ulješura iz
plitkih dijelova Jadrana pa moli građane da im prijave svako opažanje
kako bi provjerili stanje tih životinja, koje su u Hrvatskoj strogo
zaštićene.
Prema uputama te organizacije, građani u slučaju opažanja mogu
fotografirati i snimiti životinju te zabilježiti njezinu lokaciju, smjer
kretanja i vrijeme opažanja. To mogu dojaviti na telefone 051 604 666
ili 091 4637424, emailom info@plavi-svijet.org, Državnom zavodu za
zaštitu prirode ili DUZS-u na broj 112.
Opasnost od nasukavanja
Riječ je o životinjama koje inače obitavaju u velikim dubinama
pa im u slučaju ulaska u kanale između jadranskih otoka prijeti opasnost
od nasukavanja i ugibanja, napominje Plavi svijet. Populacija koja
obitava u Sredozemnom moru prema procjeni broji manje od 2500 jedinki
zbog čega se tu vrstu smatra “ugroženom”.
Ulješure u Sredozemlju, koje se genetički razlikuju od najbliže
populacije u Atlantiku, izravno su ugrožene zbog zaplitanja u ribarske
mreže i sudara s brodovima. Zbog malog broja mladunaca koji ženka može
imati tijekom života, smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije
održiva te broj ulješura i dalje opada.
Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem –
seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska –
koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje
uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno negativno utječe na njih,
navodi Plavi svijet.
Područja obitavanja ulješura u Sredozemlju povezana su s velikim
dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu. Područje
najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka,
morske depresije dubine i preko 4000 metara između Jonskog mora i Krete
koja razdvaja Afričku i Helensku ploču.
Povremeno se pojavljuju u Jadranu
Ulješure se povremeno pojavljuju i u Jadranu, posebice u dubokom
južnom dijelu i u blizini Otrantskih vrata. Tijekom povijesti ulješure
su se pojavljivale i sjevernije u Jadranu, a njihovo pojavljivanje
najčešće završava nasukavanjem i ugibanjem. Zbog pada brojnosti
posljednjih desetljeća nisu zabilježene.
Posljednje masovno nasukavanje ulješura, njih sedam, dogodilo se
11. prosinca 2009. na južnom dijelu talijanske obale Jadrana, dok se
jedino dokumentirano masovno nasukavanje u hrvatskom dijelu Jadrana
dogodilo 15. kolovoza 1853. kada se šest životinja nasukalo kod
Novigrada u Istri.
Dijelovi kostura tih ulješura završili su u muzejima u Trstu,
Beču, Monaku i Berlinu. Kostur ulješure ulovljene u svibnju 1895. između
Lastova i Korčule čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju.
Ulješure žive u svim morima i oceanima osim u polarnim
područjima, a hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na
dubinama i preko tisuću metara. U svakoj strani uske donje čeljusti
nalazi se do 26 koničnih zuba. Boja im je sivo-crna, a mogu imati bijele
mrlje po trbuhu i oko usta.
Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60
tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu
zrelost dostižu s 8 do 12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama
od 5 do 15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci
žive uglavnom sami.
