Kefirna zrnca, koja izgledom
podsjećaju na kuhanu cvjetaču, po sastavu su mješavina bjelančevina,
aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te dobrih bakterija i
kvasaca.
Kefir je fermentirani mliječni napitak
kiselkasto-osvježavajućeg okusa s laganom notom po svježem kvascu (ili
veoma lagan okus po pivu), koji se dobiva uz pomoć kulture kefira ili
kefirnih zrnaca. Smatra se da je podrijetlom s Kavkaza i da je star i do
1000 godina. Žitelji Kavkaza poznati su po svojoj dugovječnosti i
dobrom zdravlju, žive gotovo bez bolesti, što se pripisuje njihovoj
svakodnevnoj i neograničenoj konzumaciji kefira. Kultura kefira u našim
se krajevima često naziva i tibetska gljiva ili kefirna gljiva, ali
kefirna zrnca nisu gljive.
Kefirna zrnca, koja izgledom podsjećaju na kuhanu cvjetaču, po
sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih
polisaharida te sadrže simbiozu između velikog broja dobrih,
mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca
kefira hrane se i razmnožavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu
živjeti vječno. Brojni pokušaji mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u
laboratoriju uporno završavaju neuspjehom. Pitanje otkud dolaze i kako
su nastala ostaje bez znanstvenog odgovora. Legenda kaže da su kefirna
zrnca dar od Boga, “mana s neba” koju je Bog poslao Izraelcima kad ih je
Mojsije izveo iz Egipta da bi ih poveo u obećanu zemlju.
Pozitivni učinci
Kefiru se pripisuju mnogi pozitivni učinci kod velikog broja bolesti i bolesnih stanja, između ostalog:
djeluje kao najjače sredstvo protiv alergija i intolerancije na hranu;
djeluje kao prirodni antibiotik;
smanjuje inflamatorne (upalne) bolesti kao što su reuma i artritis;
jača imunološki sistem i ubrzava zacjeljivanje tijela;
poboljšava probavu i pravilno iskorištavanje nutrijenata iz hrane;
liječi bolesti crijeva kao što su IBS ili SIC (sindrom iritabilnog
crijeva), sindrom propusnosti crijeva, zatvor, proljev, nadutost;
pomaže kod bolesti želuca kao što su gastritis i čir na želucu;
čisti i detoksicira tijelo;
poboljšava funkciju jetre i djeluje protiv žučnih kamenaca;
pomaže kod srčano-žilnih oboljenja;
snižava šećer u krvi, visoki krvni tlak i visoke masnoće u krvi (trigliceride);
liječi gljivična oboljenja;
pomaže u zaustavljanju rasta malignih stanica;
normalizira metabolizam i time potpomaže gubljenje prekomjerne tjelesne težine;
pomaže kod nesanice i depresije;
pomaže kod bronhitisa i astme;
pomaže kod psorijaze i ekcema.
Kefirna zrnca mogu se dobiti od nekoga tko ih već ima i sam pravi
kefir kod kuće. Kontakt s takvom osobom najlakše možete uspostaviti
preko Interneta, a zrnca se bez problema mogu spakirati u plastičnu
vrećicu s malo mlijeka i poslati poštom. Brzo se razmnožavaju pa se onda
mogu podijeliti drugima.
Priprema kod kuće
Kefir se lako priprema kod kuće. Malu količinu zrnaca stavite s
mlijekom u staklenku, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi da
fermentira 24 sata. Zrnca se hrane mliječnim šećerom i proizvode
mliječnu kiselinu i CO2. Nakon 24 sata kefir procijedite kroz cjedilo
miješajući ga žlicom. Kefirna zrnca koja su ostala u cjedilu stave se u
novu količinu mlijeka, a procijeđeni kefir je gotov i spreman za piće.
Možete ga piti odmah ili ga ohladite u hladnjaku.
Jedna puna velika žlica zrnaca dovoljna je za otprilike pola litre
kefira. Može se koristiti svaka vrsta mlijeka – kravlje, kozje ili
ovčje, a mlijeko može biti s većim ili manjim postotkom masnoće, kuhano
ili nekuhano, samo ne smije biti vruće. Daleko najbolje je domaće svježe
nepasterizirano mlijeko od pašnih životinja, ali za izradu kefira dobro
je i pasterizirano mlijeko. Kefir je gotov kad je mlijeko fermentiralo,
tj. kad se zgusnulo i izgleda kao jogurt. Na dnu staklenke može se
odvojiti tekućina, to je sirutka kefira i normalna je pojava.
Kefir može biti gušći ili rjeđi, više vodenast ili više kremast,
ovisi o vrsti mlijeka i temperaturi. Za cijeđenje kefira možete
koristiti metalne, plastične ili drvene žlice i cjedila, samo se ne
preporučuje kefir čuvati u plastičnim posudama, jer plastika ispušta
kemikalije od kojih je napravljena, naročito kada je u dodiru s kiselim
sadržajem. Zato je kefir najbolje čuvati u staklenim posudama.
Procijeđena zrnca ne treba ispirati vodom, samo se stave u novo mlijeko i
ostave na miru.
Prava doza
U terapijske svrhe za poboljšanje zdravlja može se uzimati i litra
kefira dnevno. Za početak je dobro krenuti s manjom dozom, npr. 1 dl
dnevno, potom postupno povećavati količinu. Naime, kefir radikalno
mijenja sastav crijevne flore – korisne bakterije uništavaju patogene i
zauzimaju njihovo mjesto, a to kod nekih osoba može uzrokovati prolazne
probavne smetnje. Osobe osjetljive na mliječne proizvode obično dobro
podnose kefir, jer se procesom fermentacije teško probavljive komponente
iz mlijeka razgrađuju i predprobavljaju. Bakterije iz kefira razgrađuju
mliječni šećer laktozu, zato ga mogu koristiti i oni koji ne podnose
laktozu. Minerali iz mlijeka, npr. kalcij, procesom fermentacije postaju
lakše biološki dostupni (organizam ih može lakše iskoristiti).
Oni koji paze na unos ugljikohidrata (LCHF prehrana) mogu još i više
smanjiti sadržaj šećera u kefiru na način da ga nakon cijeđenja ostave
još jedan do dva dana na sobnoj temperaturi da “sazre”. Ovakav zreli
kefir sadrži najmanje šećera, a sadržaj vitamina B1, B6 i B9 (folna
kiselina) se povećava. Također se povećava i sadržaj alkohola u kefiru
koji može iznositi od 0,08% do 2%. Uobičajena količina alkohola u
jednodnevnom kefiru iznosi 0,08 do 0,1%. Ostavi li se da zrije dva dana,
treba označiti staklenke kefira u različitim stadijima, npr. kefir sa
zrncima, jednodnevni kefir i dvodnevni kefir.Procijeđeni kefir koji
zrije ne treba čvrsto poklopiti nego se poklopac samo nasloni na teglu, a
dobro ga je promiješati dvaput dnevno.
Kad vam dosadi…
Želite li napraviti pauzu u pripremi kefira, možda odlazite na put
ili slično, procijeđena zrnca kefira isperite hladnom vodom, prelijte ih
s malo mlijeka i spremite u hladnjak. Možete ih čuvati i u običnoj
vodi, oko 7 dana u hladnjaku. Želite li ih pohraniti na duže vrijeme,
isprana zrnca slobodno zamrznite ili osušite. Kad je vrijeme da se zrnca
ponovo aktiviraju, stavite ih u malo mlijeka na sobnu temperaturu i
čekajte da prorade. Prvu količinu zgusnutog mlijeka procijedite i
bacite.
Višak zrnaca koja se razmnožavaju treba povremeno uklanjati. Ako ih
nemate kome pokloniti, najkorisnije ih je pojesti. Nisu baš neki
doživljaj za žvakanje pa ih izmiksajte s drugim sastojcima u ukusni
smoothie ili sladoled.
Sensa.hr
