Žene koje su prema testovima u srednjoj životnoj dobi bile
najtjeskobnije imale su dva puta veće izglede razviti Alzheimerovu
bolest u odnosu na žene koje su na tim testovima imale najbolje
rezultate, utvrdili su znanstvenici.
“Poremećaji poput Alzheimerove bolesti ili kardiovaskularnih
bolesti rezultat su raznih faktora i to je jedan od njih”, kaže voditelj
istraživanja Ingmar Skoog sa švedskog sveučilišta Goeteborg.
Otkriće sugerira da bi tjeskobnim osobama mogla pomoći
bihevioralna terapija čime bi se smanjio rizik razvoja Alzheimera
kasnije u životu.
Alzheimerova bolest najraširenija je forma demencije.
Profesor neurologije i psihijatrije na NYU Langone zdravstvenom
centru u New Yorku James Gavin kaže kako tjeskobne osobe trebaju
razmišljati o tome da liječenje tjeskobe može utjecati na rizike za
razvoj Alzheimera.
Dok se točni uzrok Alzheimerove bolesti ne zna stručnjaci su
utvrdili niz rizika za razvoj te bolesti od povišenog krvnog tlaka do
povišenog kolesterola.
Životni stil
Skoogov tim piše u časopisu Neurology da značajke osobnosti
također utječe na rizik za Alzheimera kroz njihov učinak na ponašanje i
životni stil.
Istraživanjem koje je započelo 1968. praćeno je gotovo 40 godina
800 sredovječnih žena koje su na početku istraživanja bile u dobi od 38
do 54 godine. Oko 19 posto, odnosno njih 153, razvilo je demenciju do
kraja istraživanja. Od toga broja u 104 slučajeva radilo se o
Alzheimerovoj demenciji.
Žene koje su na početku istraživanja bile najtjeskobnije imale
su dvostruko veće izglede za pojavu Alzheimera u odnosu na one koje su
pokazivale najmanje tjeskobno ponašanje.
Uzimajući u obzir stresove kojima su ispitanice bile izložene
tijekom života veza tjeskobnosti i demencije više nije bila toliko
izražena. Prema tom istraživanju stres tijekom srednje životne dobi
povećava rizik od demencija uključujući od Alzheimera.
Utvrdili su i da je ekstrovertiranost povezana s manje stresa.
Žene koje su bile najtjeskobnije i najintrovertiranije imale su najveće
izglede razviti bolest.
Iako je istraživanje obuhvatilo samo žene, Skoog i Galvin smatraju da rezultati ne bi bili ništa drugačiji kod muškaraca.
Rezultati ne potvrđuju da tjeskoba izaziva Alzheimerovu bolest.
Jedno od objašnjenja je da tjeskoba pogoduje nezdravom stilu života ili
ponašanjima koja povećavaju rizike za Alzheimera.
Skoog kaže kako se vjeruje da zdrava prehrana i vježbanje u
srednjim godinama mogu smanjiti vjerojatnost pojave Alzheimera kasnije u
životu.
