Ljudi koji žele smršavjeti najčešće posežu za rigoroznim mjerama te se odriču većine namirnica-
Liječnik Brian Wansink, koji trenutačno radi na sveučilištu
Cornell, kaže za Huffington Post da se mnogim ljudima čini da se
debljaju iako ne jedu puno, ali malo dubljom analizom naših
navika uvijek se na kraju pronađe glavni krivac – hrana. I to
puno previše hrane koju ponekad jedemo sasvim nesvjesno.
Wansink je tako nakon dugogodišnjih razgovara s pacijentima koji
su se mučili s viškom kilograma, otkrio nekoliko najčešćih zamki
zbog kojih teže mršavimo ili držimo dobru kilažu. I zbog toga
predlaže šest ideja s kojima se lakše može pobijediti problem s
nakupljenim kilogramima, a koje je objavio i u svojoj knjizi
‘Slim by Design: Mindless Eating Solutions’.
Ljudi koji žele smršavjeti najčešće posežu za rigoroznim mjerama
te se odriču većine namirnica, a to im zaista brzo dosadi.
Umjesto da odlučite jesti povrće koje je samo pripremljeno na
pari ili pečeno meso bez kapi ulja, složite pametnije omjere i
raspored namirnica u klasičnim jelima koje volite.
Smanjite udio masnoća i ugljikohidrata, a udvostručite povrće. To
konkretno znači da i dalje možete ispeći pile u pećnici, ali s
puno manje krumpira, a većom porcijom brokule, cvjetače i ostalog
povrća.
O ovome možda niste nikada razmišljali, ali većina obitelji svu
hranu servira na stolu. To znači da je svima dostupnije uzeti
repete jer ni ne moraju ustati od stola. Pametniji način bio bi
da sve servirate na tanjure i zatim ih donesete na stol jer ćete
tako manje pojesti.
Voće i povrće trebalo bi biti prioritet u zdravoj prehrani kod
odraslih osoba, ali i djece. No često se salate pojede manje uz
glavno jelo, posebno ako je na meniju neko ukusno pečenje i
prilog, što će vas i brže zasititi. Trik koji preporučuju mnogi
nutricionisti jest da salata bude prva u slijedu, a zatim sve
ostalo.
Ne držite lošu hranu na dohvat ruke
Naravno, bilo bi najbolje kada bi čips, čokolada i ostale
nezdrave napasti bile iznimke koje ni ne držite u kuhinjskim
ormarićima, ali svi znamo da to često nije moguće, posebno u
obiteljima s djecom, jer se uvijek nađe kakav slatkiš. No možda
vas ovi rezultati jednog istraživanja ponukaju da ih manje
kupujete ili barem spremite na najvišu policu u ormariću.
Naime, u jednoj studiji provedenoj u New Yorku pokazalo se da
žene koje drže kutije sa žitaricama na hladnjaku ili radnoj
površini, imaju minimalno pet kilograma više od onih koje nemaju
tu naviku. Također se isto pokazalo kod obitelji koje grickalice
poput čipsa drže na najlakše dohvatljivim mjestima u kuhinjskim
ormarićima.
Veličina posuđa
Ovo ste već možda čuli, ali zaista ima istine u tome da ćete
pojesti manje ako servirate hranu u manjim tanjurima ili
zdjelicama. Wansink je u ovom slučaju dao primjer s doručkom,
odnosno mnogima omiljenim žitaricama, jer su ispitanici u jednom
omanjem istraživanju pojeli čak 22 posto više kada su koristili
veće zdjelice.
I veličina porcije je važna
U svojim istraživanjima Wansink je zaključio da otprilike
pojedemo 92 posto sve hrane koju smo stavili na tanjur. Djeca pak
pojedu još manje, oko 56 posto servirane hrane.
Dok je kod odraslih slučaj da će pojesti gotovo sve što je na
tanjuru iako osjećaju da su siti, djeca će posjeti manje jer još
ne znaju što vole jako ili puno manje, ali i često se igraju s
hranom. Stoga ćete svakako smanjiti porcije za odrasle, a djeci
reći da ste zadovoljni ako su pojeli pola.
