Guste šume alepskog bora i hrasta crnike nadaleko su proslavile cijeli Mljet - njihova iznimna krajobrazna vrijednost donijela mu je titulu Zelenog otoka
Sjeverozapadni dio otoka Mljeta nacionalnim parkom proglašen je 11. studenog 1960. godine zbog svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Nacionalni park Mljet najstarije je morsko zaštićeno područje na Sredozemlju. Više od 85% kopnenog dijela Parka prekriveno je šumom i makijom.
Guste šume alepskog bora i hrasta crnike nadaleko su proslavile cijeli Mljet – njihova iznimna krajobrazna vrijednost donijela mu je titulu Zelenog otoka. U Parku se nalaze i dobro očuvani fragmenti mediteranske prašume – izvorne šume hrasta crnike i crnog jasena.
Najistaknutiji fenomen Nacionalnog parka dva su duboka zaljeva ispunjena morskom vodom, poznata kao Veliko i Malo jezero. Nastala su poplavljivanjem dvaju krških dolina uslijed porasta razine mora nakon posljednjeg ledenog doba. Svoj današnji izgled dobila su u XII. st., kada su benediktinski redovnici nastanili ovo područje i proširili kanal prema otvorenu moru. U jezerima vladaju specifični uvjeti za život koji su rezultat geoloških, hidroloških i fizikalno-kemijskih fenomena zbog kojih se ona bitno razlikuju od drugih zaštićenih akvatorija u Sredozemlju. Radi se o jedinstvenom ekosustavu u kojem obitavaju brojne vrste školjkaša, riba, puževa, bodljikaša i drugih morskih organizama.
Vrijednosti Nacionalnog parka Mljet pridonosi i bogata kulturno-povijesna baština. U Velikom jezeru nalazi se Otočić sv. Marije s drevnim benediktinskim samostanom i crkvom, utemeljenim još u 12. stoljeću, a u naselju Polače nalaze se ostaci ranokršćanske bazilike, rimske palače i termi.
Povodom proslave 54. obljetnice osnivanja Nacionalnoga parka Mljet održava se dvodnevna manifestacija ‘Dani otvorenih vrata’.
