Bilo da ste jednom odustali od projekta koji ste započeli, usred
nekog posla zaključili da ne vrijedi truda ili otišli nakon pola sata
stajanja u drugom redu, rijetki su ljudi koji su imuni na manjak
strpljenja.
Nestrpljivost najčešće rezultira nepromišljenim i nagonskim
odlukama koje su potaknute nervozom, no nikako se ne može reći da je
nestrpljivost isključivo loša stvar, piše Psychology Today.
Da
čovjek ima neograničene rezerve strpljenja, tada se nikad ne bi maknuli
iz nezadovoljavajućeg ljubavnog odnosa, napustili posao koji nas
godinama frustrira ili se općenito pokrenuli u želji da nam nešto u
životu bude drugačije. Zbog toga je ključno prepoznati i kontrolirati
vlastitu nestrpljivost te odrediti služi li ona za dobre ili loše svrhe.
Okidač je kriva procjena truda uloženog u neki cilj
Da
čovjek samo sjedi u sobi “prazne glave”, on neće biti nestrpljiv. No,
ako odluči izaći i zabaviti se, tada si je on postavio neki cilj i još
uvijek nije nestrpljiv. Nazove li prijatelja s kojim se želi zabavljati,
a on mu se ne javlja, možete postati lagano nestrpljiv. Što duže će mu
trebati da pronađe nekoga s kime će ostvariti svoj cilj – izaći van i
zabaviti se, bit će sve nestrpljiviji.
Općenito, nestrpljenje je
rezultat situacije u kojoj čovjek ima cilj te shvati da su troškovi da
ga ostvari veći nego što je pretpostavio, s time da trošak mogu biti
vrijeme, novac i trud.
Nestrpljenje potiče promjenu ciljeva
Nakon
što ljudi shvate da je trošak dostizanja cilja prevelik, kreću razne
misli. Logičan je slijed izbjegavanje tog dodatnog troška, primjerice
ako smo u prometnoj gužvi – razmišljat ćemo o alternativnim putevima,
trubiti drugim vozačima da nam se maknu s puta itd.
Dijete koje
čeka božićne poklone počet će se cjenkati roditeljima kako bi mogao
otvoriti poklone ranije, a čovjek koji čeka povišicu pritiskat će šefa
stalnim javljanjima. Ipak, često dolazi i do promjene ciljeva uslijed
velike nestrpljivosti – čovjek procijeni da ga situacija čekanja previše
živcira pa iz obrambenog mehanizma zaključuje da ni ne želi to što je
prethodno želio, ili ga zbog količine nervoze taj cilj više ne može
usrećiti.
Nestrpljenje i ogorčenost su najgora kombinacija
U
situaciji u kojoj se nestrpljenje vremenski produljuje, primjerice kod
čekanja u dugom redu, ogorčenje je faktor zbog kojeg nećemo promijeniti
red ili izaći iz dućana, već ćemo namjerno čekati i skupljati
frustraciju kako bi se otresli na blagajnicu, usporenog kupca ili koga
god možemo okriviti za svoje nezadovoljstvo. Upravo su kombinacija
nestrpljenja i ogorčenosti najčešći okidači bijesa, ljutnje i
nepromišljenog ponašanja. Što manji stupanj samokontrole ima, to su veće
šanse da ono dovede do svađe, pa i nasilja.
Kod više opcija smo češće nestrpljivi
Općenito,
što čovjek ima više opcija ispred sebe, to postaje nestrpljiviji,
objašnjavaju psiholozi. Zbog toga ćemo biti napeti ako radimo više
stvari odjednom, radeći dugo i naporno bez očitih rezultata. Zbog toga
je ključno smanjiti svoj broj opcija kako bismo odabrali ono na što ćemo
se usmjeriti.
Nestrpljenje može biti i dobro i loše
Nestrpljiv
čovjek u prometu prije će uzrokovati nesreću, dati otkaz zbog ljutnje
na šefa iako si to ne može priuštiti, ili odustati od nekog projekta na
kojem je mogao profitirati jer nije imao živaca čekati uspjeh. Ipak, ono
može i dobro poslužiti – kao indikator da čovjek ne može više
trpjeti nešto što mu ne odgovara. Jedini način prepoznavanja služi li
dobrim ili lošim ciljevima je procjena “hladne glave” – nakon smirivanja
živaca.
Pitanja koja si treba postaviti
Ako razumijemo
kako funkcionira nestrpljenje, možemo usmjeriti tu negativnu energiju
kako bismo ostali smireni. Psiholozi navode pitanja koje si pojedinac
treba postaviti kod pojave nestrpljenja:
- Što je moj cilj?
- Što će mi trebati da ostvarim taj cilj (trošak u obliku vremena, novca, truda, osjećaja)?
- Koji su mogući dodatni troškovi koje mogu podnijeti?
- Krivim li druge za te dodatne troškove?
- Je li to stvarno njihova krivnja?
- Je li trošak vrijedan toga da im “očitam lekciju”?
- Imam li previše opcija?
- Mogu li isključiti neke opcije?
- Je li vrijeme za odustajanje od cilja?
