Sve više ljudi diljem svijeta prečesto uzima antibiotike. Ovaj dostupan, ali nimalo bezazlen lijek, može zapravo prouzročiti više štete nego koristi.
Otpornost na antibiotike velika je prijetnja javnom zdravlju. Upravo zbog otpornosti na antibiotike sve je teže liječiti određene infekcije, a i troškovi zdravstvenih sustava u svijetu ubrzano rastu.
Otpornost na antibiotike posljedica je prekomjernog uzimanja tih
lijekova. Istraživanja pokazuju da brojke o uzimanju antibiotika u
svijetu neprestano rastu. Pacijenti u ordinacijama sami traže
antibiotike, a liječnici im daju jer žele biti na razini očekivanja
svojih pacijenata.
‘Najčešći razlog za prepisivanje antibiotika i Hrvatskoj i u svijetu su
akutne respiratorne infekcije, odnosno to su infekcije gornjih dijelova
dišnoga puta kao što su grlo, ždrijelo… I pacijenti i liječnici žele da
takvi problemi što prije završe, ali postoji jedan problem.
Naime, najveći dio tih infekcija izazvan je zapravo virusima na koje antibiotici ni na koji način ne djeluju. I tu zapravo nastaje cijeli problem oko antibiotika. Nažalost, neki liječnici su skloniji prepisivati antibiotike pacijentima, posebno ako pacijenti inzistiraju. To ovisi o nekoliko stvari, a najviše ovisi o edukaciji liječnika.
Hrvatska u pogledu obiteljske medicine nije baš na visokoj razini odnosno samo 50 posto liječnika koji rade u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj su specijalisti obiteljske medicine’, pojašnjava nam dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora.
Ističe kako je najveći problem kod akutnih respiratornih infekcija –
strpljenje: ‘Ne da se čekati ni pacijentu, a ni liječniku da se ti
simptomi smire. Kada pacijent počne uzimati antibiotike i simptomi se
smire, onda pacijent misli da antibiotici djeluju, ali to je zabluda. Ti
simptomi ionako bi se u tom vremenu smirili sami od sebe.’
Iako većina ljudi vjeruje kako zna sve o antibioticima, prava je istina
da je vrlo mali broj ljudi svjestan o kakvim je lijekovima zaista riječ.
‘Problem nekontroliranog, odnosno čestog uzimanja antibiotika vodi
prema otpornosti na djelovanje antibiotika. Bakterije su vrlo izdržljivi
organizmi i imaju niz načina za prilagođavanje kad su izložene
antibioticima. Najveći problem je tzv. selektivno izlaganje
antibioticima. To je kad se često koriste određene vrste antibiotika
zbog selektivnog izlaganja antibiotiku dolazi do mutacija na bakterijama
i one postaju otporne na antibiotike. To postaje globalni problem zato
što bakterije rezistentne na većinu antibiotika putuju i bez problema se
prenose s kontinenta na kontinent, a neke od njih su vrlo opasne’,
napominje dr. Soldo.
A uz bakterije idu i nuspojave kao i mogući razvoj sekundarne
bakterijske infekcije dok se liječi ona koja se prva javila.
Uvijek imaju nuspojave
‘Antibiotici su jedni od rijetkih lijekova na tržištu koji uvijek imaju
nuspojave, a to je zato što su antibiotici glupi. Oni ne raspoznaju korisne od štetnih bakterija’, ističe naš sugovornik.
Dodaje kako u svom mehanizmu djelovanja antibiotici uništavaju svaku
bakteriju koja je osjetljiva na određeni antibiotik:
‘Zato se događa da
antibiotici često uništavaju probavnu, odnosno crijevnu floru. Oni
uništavaju dobre bakterije koje pomažu da naša probava funkcionira
normalno. Uništavaju i bakterije u usnoj šupljini koje nas štite od
virusnih infekcija. Ljudi su vjerojatno i sami primijetili da se razbole
nakon uzimanja antibiotika. To se, primjerice, često događa kod
infekcije mokraćnih putova. U mokraćnom mjehuru imate floru na koju smo
naviknuti i koja ne izaziva nikakav problem. Kad tu floru uništite s
antibiotikom, dajete zapravo priliku lošim bakterijama poput Escherichia
coli, da povećaju svoje kolonije i izazovu infekcije mokraćnog mjehura.
Escherichia coli je bakterija koja je sve otpornija na većinu
antibiotika.’
Zbog svega navedenog s antibioticima bismo trebali postupati opreznije.
‘Većina respiratornih infekcija traje pet do sedam dana i ako pacijent nema visoku temperaturu i otežano gutanje, onda ne bi trebao odmah posezati za antibioticima. Treba pričekati koji dan i vidjeti što će se dogoditi, a ne odmah ići na antibiotike’, savjetuje dr. Soldo.
