Hrvatska postaje sjedilačka nacija, opasan
svjetski trend zahvatio je i našu zemlju, upozoravaju to stručnjaci s
Kineziološkog fakulteta u Zagrebu koji ističu kako nema opravdanja niti
odgode hitne promjene navika koje nam mogu poboljšati zdravstveni status
i život učiniti zdravijim.
Sjedimo i do petnaest sati dnevno, sedam sati provedemo ležeći
ili spavajući, a samo smo dva sata aktivni – pokazuju posljednja
istraživanja.
“Da je sjedenje postalo jednako opasno kao i
pušenje, alarmantan je podatak koji poziva na akciju i promjenu. Ono
iznimno loše utječe na naš metabolizam te na kardiovaskularni i
lokomotorni sustav. Sjedenje u naš mozak šalje krive informacije i ne
samo da ćete se udebljati, nego ćete još puno toga gorega napraviti
vlastitom organizmu!” govori doc.dr.sc. Luka Milanović i dodaje kako
bi svi hitno trebali uvrstite kretanje u svaki sat našeg dana.
“Ustanite, prošećite ili se istegnite. Budite aktivni cijelo vrijeme dok
ste budni. Nikako nemojte dozvoliti da sjedite dva sata u komadu!”
upozorava Milanović.
Prema podacima Svjetske zdravstvene
organizacije, nedovoljna tjelesna aktivnost je četvrti vodeći rizični
čimbenik smrtnosti u svijetu, nakon visokog arterijskog krvnog tlaka,
konzumacije duhanskih proizvoda i visoke koncentracije glukoze u krvi.
Nedovoljna tjelesna aktivnost je, stoga, prepoznata kao jedan od vodećih
javnozdravstvenih problema današnjice – ističu stručnjaci s
Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i iz Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo.
Ukoliko vam posao diktira da puno sjedite,
zamijenite lift korištenjem stepenica. Jedan poslovni sastanak u danu
obavite u šetnji.
Ukoliko koristite prijenosno računalo, postavite ga
ponekad na visoki stol te stojeći obavljajte posao.
Na nedavno održanom
okruglom stolu na temu “Tjelesna aktivnost i zdravlje nacije” izneseni
su poražavajući podaci.
Prema rezultatima posljednjeg istraživanja u
sustavu praćenja javnog mnijenja u zemljama članicama EU
(Eurobarometer), 65% odraslih osoba u Republici Hrvatskoj vrlo rijetko
ili nikada ne vježba, što je više od europskog prosjeka (59%).
Posebno
zabrinjava i visok udio nedovoljno aktivne djece i adolescenata (tako,
primjerice, čak 92% djevojaka u dobi od 15 godina nije dovoljno tjelesno
aktivno).
