Iznenada se počnete tresti, preznojavati, srce vam ubrzano lupa,
ostajete bez zraka kao da vas je netko šakom jako udario u želudac te
vam se čini da propadate i da ćete poludjeti, onesvijestiti se ili
umrijeti odmah na mjestu?
To
su tek neki od najčešćih simptoma paničnog napadaja, iznenadnog i
intenzivnog osjećaja straha i snažne tjeskobe, koji obično ne traje
dulje od nekoliko minuta i uglavnom nije opasan, ali može biti vrlo
zastrašujuć te bitno narušiti kvalitetu života.
Panični
napadaji su relativno česti, odnosno pretpostavlja se kako je oko 22
posto ljudi imalo neki oblik paničnog napadaja, odnosno svaka četvrta,
peta osoba, kaže psihologinja dr. Nataša Jokić Begić s katedre za
kliničku psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
– Važno
je reći da kod većine ljudi panični napadaj dođe i prođe ne ostavljajući
nikakve posljedice. Samo manji broj ljudi će razviti tzv. panični
poremećaj. Pretpostavlja se da u populaciji ima jedan, dva posto ljudi
koji imaju zadovoljene kriterije za ovaj poremećaj. A moja iskustva
pokazuju da ljudi sve češće traže pomoć zbog ovih smetnji, sve su
svjesniji kako nije sramotno potražiti pomoć od stručnjaka za mentalno
zdravlje – kaže naša sugovornica.
Panični napadaji često se pojavljuju
bez vidljivog razloga, no može ga izazvati i specifična situacija ili
mjesto.
Tako, npr., ljudi koji pate od agorafobije ili straha od
otvorenog prostora mogu doživjeti napadaj panike ako se nađu izvan kuće,
silovana osoba može doživjeti napadaj panike ako se približi mjestu
gdje je doživjela silovanje i slično. Ponekad se napadaji mogu
ponavljati na nekome mjestu – na primjer u automobilu – a da to nema
veze sa strahom od automobila. U pravilu, okidač paničnog napadaja je
stres, odnosno situacije koje “prerastu” naše mogućnosti da se nosimo sa
stresom.
Može se pojaviti odmah, u tijeku stresne situacije, ali
i naknadno, pa često nije lako osvijestiti uzroke napadaja.
No manje je
važno što je uzrok, daleko je važnije razumjeti mehanizme javljanja i
održavanja paničnog napadaja te načine samopomoći kako napadaji ne bi
prerasli u poremećaj, kaže naša sugovornica.
Kod panike se radi o
pretjeranoj reakciji tijela koja se pojavljuje iznenada i bez jasnog
povoda, a očituje se kroz užurban rad srca, kratki dah, osjećaj snažne
napetosti i straha.
Doživljaj je to opasnosti i užasa koji se pojavio
“iz čista mira”. Sasvim je logično tada pretpostaviti da je riječ o
tjelesnoj ili psihičkoj opasnosti, pa stoga ljudi koji to proživljavaju
često pomisle: “Dobit ću srčani udar” ili “Poludjet ću” ili “Pred svima
ću se osramotiti”. Ništa od toga se neće dogoditi, međutim, osjećaj je
kao da hoće. Uskoro se ljudi počinju bojati tog osjećaja i tada govorimo
o paničnom poremećaju, pojašnjava psihologinja.
– Vrlo je važno
osobi koja pati od paničnog napadaja objasniti da se strahovi sigurno
neće obistiniti i da će osjećaj proći za nekoliko minuta te da nikako ne
treba izbjegavati situacije u kojima se napadaj javlja, nego se
suočavati s njima. Kada to uspije, vrlo brzo će iščeznuti i panične
smetnje – tvrdi dr. Nataša Jokić Begić.
dr. Nataša Jokić Begić
Napadaj panike je strah od straha
Panični
poremećaj nešto je češći u žena, kod osoba koje žive u situaciji
povišenog stresa i napetosti, emocionalno osjetljivijih i onih koji
imaju izraženu jednu osobinu ličnosti koja se zove anksiozna
osjetljivost. Riječ je o sklonosti ka opažanju osobnih tjelesnih i
psihičkih stanja te razvijanju straha od istih, kaže dr. Jokić Begić.
–
Ako mi srce lupa brže nego inače, a ne znam razlog, pojavit će se strah
da je riječ o nečem opasnom. Ili ako se ne mogu sjetiti imena
prijatelja, pojavit će se strah da će izgubiti razum. Taj strah od
straha je glavni rizični čimbenik pojave panika – pojašnjava.
Ne dopustite da vas strah paralizira, samo se krećite
Ovaj
poremećaj nije opasan, on je samo strašan. Ako se pojavi, samo mirno
dišite, pokušajte skrenuti pozornost i umirujte se tvrdnjom da je riječ o
normalnoj reakciji tijela koja će brzo proći, kaže Jokić Begić.
–
Tijekom napadaja najbolje se kretati, a ne sjesti ili leći jer je
napadaj panike zapravo mobilizirajuće stanje tijela koje se priprema na
borbu ili bijeg. Golemu količinu energije koju tijelo stvara treba na
neki način osloboditi te je, stoga, kretanje prirodan način – dodaje.
“Ovo će brzo proći” najbolja je utjeha
Ako
ste pokraj osobe koja je doživjela napad, nemojte racionalizirati i
govoriti joj: “Smiri se, nije ti ništa”. Ne omalovažavajte strah koji
osjeća. Bolje je reći: “Ovo će brzo proći” te pokušati skrenuti
pozornost na nešto iz okoline ili na temu koja će je zaokupiti. Govorite
mirno i sigurno te nastojte ne izazivati dodatnu paniku.
Semafor zdravlja
Tehnika samopomoći papirnatom vrećicom
Kad
vas uhvati napadaj, počinjete disati ubrzano i kratko, što pojačava
simptome, zato duboko udahnite i stavite papirnatu vrećicu preko nosa i
usta pa počnite disati u nju. Nastojte regulirati dužinu udisaja i
izdisaja. Kako udišete izdahnuti zrak iz vrećice, ugljični dioksid se
apsorbira u krvi i smanjuje simptome napadaja.
Tehnika 2
Kad
vas uhvati panika, sporo i duboko udahnite te zadržite dah brojeći do
četiri. Osjetit ćete preskakanje srca, no ono će se za nekoliko sekundi
smiriti. Tada izdahnite brojeći do četiri pa ponavljajte uz brojenje dok
se ne smirite.
Olakšanje stiže i uz tehniku brojenja od 100 prema nuli
Kad osjetite napadaj, brojite unatrag od 100 što brže možete i ponavljajte brojenje.
Skrenite misli uz omiljenu pjesmu, pjevajte ili plešite
Pomoći će i umivanje hladnom vodom, glasno pjevanje omiljene pjesme ili plesanje. možete i upaliti TV i potražiti nešto smiješno – smijte se naglas i osjećat ćete se bolje.
