Iako 90 posto Hrvata smatra doručak
izrazito bitnim obrokom, svega 60 posto njih redovito doručkuje, a
jutarnji je obrok najmanje važan Dalmatincima, pokazalo je
istraživanje o prehrambenim navikama Hrvata koje je provela agencija
Hendal.
Gotovo polovica građana koji preskaču doručak ističe kako nema vremena za doručak ili nisu stekli tu naviku.
Hrvati najčešće započinju dan konzumirajući pecivo, kruh ili
tost sa namazima, te svježe voće, žitarice, müsli ili pahuljice, svježi
sir i salame.ž
Muškarci najčešće doručkuju hrenovke, jaje na oko, kajganu sa i
bez dodataka, kekse, kuhano jaje, pekarske proizvode, salame, slaninu,
tost sa šunkom ili sirom, dok nježniji spol češće odabire laganije
obroke kao što su svježe voće, žitarice, müsli pahuljice te griz ili
čokolino.
Istraživanje je pokazalo i da ispitanici doručak prvenstveno
doživljavaju kao obrok koji se konzumira kod kuće, iako zaposlene osobe u
najvećoj mjeri doručkuju izvan kuće.
Osobe s višom školom ili fakultetom češće doručkuju od osoba sa
srednjom školom, a na učestalost doručkovanja utječu i prihodi. Tako
osobe s mjesečnim prihodom kućanstva između 4.000 i 10.000 kuna češće
svakodnevno doručkuju od osoba čiji je mjesečni prihod kućanstva viši od
12.000 kuna.
Čak 90 posto Hrvata, iako ih veliki broj ne doručkuje, razumije
važnost doručka i utjecaj tog obroka na ostatak dana. Smatraju da
doručak osigurava više energije, bolju koncentraciju, bolje raspoloženje
te učinkovitost u radu i kreativnost.
Žene u značajno većoj mjeri od muškaraca navode da troše više
vremena na odijevanje nego na doručak, kao i da troše podjednako vremena
na odijevanje i doručak.
Nezaposleni, kućanice te učenici i studenti troše pak više
vremena na odijevanje nego na doručak u odnosu na umirovljenike.
Značajno će manje osoba potrošiti više vremena na odijevanje nego na
doručak, pokazalo je istraživanje.
