Studije su pokazale da osobe u dobroj fizičkoj kondiciji imaju dva puta manji rizik od pojave srčanih bolesti čak i kada imaju hipertenziju ili dijabetes, piše portal tinkturedrsulca.com
Fizička aktivnost je glavna zaštita od srčanog udara i kardiovaskularnih bolesti, a redovno vježbanje kardiolozi preporučuju čak i pacijentima koji su preležali infarkt.
Fizička neaktivnost je jedan od faktora rizika za razvoj ateroskleroze i koronarne bolesti. Dokazani su povoljni efekti fizičke aktivnosti u prevenciji koronarne bolesti. Studije su pokazale da osobe s dobrom fizičkom kondicijom imaju dva puta manji rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, čak i u prisustvu glavnih faktora rizika: arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, pušenja, gojaznosti.
Osobe koje su cijeli dan aktivne kroz različite aktivnosti, kao što su čišćenje, vrtlarenje ili šetanje, troše više kalorija i općenito su zdravije od osoba koje dnevno vježbaju od 30 do 60 minuta, a ostatak vremena sjede.
Intervalni trening
Odličan je za prevenciju srčanih bolesti i dijabetesa, za mršavljenje i povećanje fizičke kondicije. Kombinirajte kratke intervale vježbi visokog i niskog intenziteta. Na primer, šetajte polagano tri minuta, a zatim jedan minut brzo trčite. Povećanje i smanjivanje broja otkucaja srca pospješuje funkciju srca, sagorijeva kalorije i pomaže u potrošnji masti i eliminaciji suvišnog šećera iz krvi.
Aerobne vježbe
To su vježbe za cijelo tijelo, a ne stvaraju pritisak na zglobove. Njima se potiče rad svih mišića, srca i cjelokupnog krvnog sistema. Rolanje, plivanje, šetanje, plesanje, trčanje i vožnja bicikla su samo neke od aerobnih vježbi.
Vježbe snage
Jačanjem mišića ćete smanjiti opterećenje srca. Izaberite one vježbe koje potiču rad većeg broja mišićnih grupa.
Vježbama za trup ćete ojačati mišiće trupa, povećati fleksibilnost i ravnotežu. Smanjit ćete opterećenje kičme i potaći pravilno držanje. Pravilnim držanjem ćete omogućiti nesmetano cirkuliranje krvi i tako olakšati rad srca.
