Zloupotreba lijekova za spavanje,
česti stres, ali i siromaštvo najčešći su uzroci nesanice od koje u
Hrvatskoj pati oko 26 posto građana, pokazali su rezultati
istraživanja Centra za poremećaje spavanja i budnosti zagrebačke
Klinike Vrapče, jednog od triju hrvatskih referentnih centara u kojima
se dijagnosticiraju i liječe takvi poremećaji.
Istraživanje provedeno na uzorku od 1300 osoba iz cijele Hrvatske, pokazuje da se podjednako loše spava na selu i u gradu.
Nesanici su jače izložene žene, osobe u dobi između 60. i 73.
godine, kao i one lošijeg socioekonomskog statusa, bez stalnog
zanimanja, te izložene stresu zbog gubitka životnog partnera. U 11 posto
slučajeva riječ je o teškim nesanicama koje ozbiljno narušavaju
kvalitetu života.
Visoka primanja lijek za nesanicu
S druge strane, rezultati ankete pokazuju da osobe s
mjesečnim primanjima iznad 15.000 kuna gotovo uopće ne pate od teških
nesanica.
U Hrvatskoj postoje tri centra za medicinu spavanja – u KBC-u
Split, Dječjoj bolnici Srebrnjak i na Vrapču, koje je najstarija i
najpoznatija ustanova za liječenje svih oblika poremećaja spavanja.
Uz polisomnografsko snimanje (snimanje aktivnosti mozga u budnom
stanju i u snu), na Vrapču nesanicu liječe kognitivno-bihevioralnom
terapijom (oblikom psihoterapije), objašnjava Danilo Hodoba, pročelnik
Zavoda za psihofiziologiju i organski uvjetovane psihičke poremećaje s
Centrom za poremećaje spavanja i budnosti, gdje su do nedavno liste
čekanja bile dulje od 12 mjeseci.
Ovisnost o lijekovima za spavanje
Najčešće im, kaže, dolaze osobe s razvijenom ovisnošću o
lijekovima za spavanje, koji su zbog toga prestali djelovati. “Riječ je o
vrlo dostupnim lijekovima, ali smiju se samo ograničeno uzimati.
Pacijenti ih zloupotrebljavaju i stvaraju naviku, a lijekovi sve slabije
djeluju, sprječavaju ‘regenerativni duboki san’, a preko dana uzrokuju
tromost i pospanost”, kaže Hodoba.
Građani, kaže, nisu svjesni da se te lijekove može uzimati
najviše do deset dana, nakon čega slijede tri do četiri dana pauze. U
suprotnom, može doći do teških poremećaja i stvaranja ovisnosti.
U Centru im se pruža kontrolirana terapija lijekovima i
psihološka potpora o važnosti higijene spavanja – izbjegavanja kave,
alkohola i obilnih obroka u kasnim satima, te lijeganja i ustajanja u
isto vrijeme.
Lijekovi potiču površno spavanje
Važno je znati da se u kvalitetnom spavanju izmjenjuju faze
površnog i dubokog sna u NON REM fazi, te REM faza spavanja sa snovima,
bitna za regenerativne procese organizma i “konsolidaciju memorije”.
“Lijekovi potiču površno spavanje, a skraćuju, do potpunog
nestanka, tzv. Core sleep – duboko spavanje i REM fazu. Osobe na
lijekovima za spavanje nisu svjesne koliko nekvalitetno spavaju i trpe
fiziološke posljedice”, kaže Hodoba.
Uz nesanicu, na Vrapču liječe i oboljele od apneje, prestanka
disanja u snu, te osobe koje pate od narkolepsije – imperativnih
napadaja dnevnog spavanja.
Od apneje boluje do pet posto populacije, češće muškarci stariji
od 45 godina, koji snažno hrču s prestancima disanja i nesvjesno se
noću bude.
Apneički sindrom vrlo rizičan
Apneički sindrom oštećuje san, oboljeli su tijekom dana
umorni, često pretili s opstruktivnom plućnom bolešću i poremećajima
srčanog ritma. Međunarodna istraživanja pokazuju visoke faktore rizika
neliječenog apneičkog sindroma, čak veće od teškog pušenja i dijabetesa.
“Kvalitetu spavanja često pogrešno ocjenjujemo na temelju
zapamćenih noćnih buđenja. To nije dobar pokazatelj jer se osobe s
apnejom u jednom satu bude i do desetak puta, ali nisu toga svjesne i ne
pamte ta buđenja. Dnevni umor je najbolji pokazatelj da nešto nije u
redu sa spavanjem”, pojašnjava Hodoba.
Za apneički sindrom danas postoji djelotvoran lijek – aparati za
olakšavanje noćnog disanja koje je od 2012. moguće, uz specijalističku
doznaku, dobiti preko HZZO-a. Pacijenti ih koriste kod kuće i
omogućavaju im da prvi put, nakon puno vremena, iskuse što znači
kvalitetno spavati i biti odmoran tijekom dana.
Narkolepsija – napadaji prisilnog spavanja
Kao najosebujniji poremećaj spavanja s kojima se susreću
Hodoba izdvaja narkolepsiju, napadaje neodgodivog prisilnog spavanja
tijekom dana ili oduzetosti mišićnog tonusa u budnom stanju.
Narkolepsija je rijetka bolest od koje boluju svega dvije do
sedam osoba na 10.000 stanovnika, a Vrapče je praktički jedino mjesto u
Hrvatskoj gdje se ona uspješno dijagnosticira i liječi.
“Za dijagnozu su potrebne zahtjevne tehnike noćnog i dnevnog
snimanja mozga kojima jedino mi raspolažemo. Bez tih aparata,
narkolepsiju se u dijagnozi nerijetko zamjenjuje s epilepsijom jer
oboljeli iz pune budnosti nenadano, na desetak minuta, tonu u san ili
padaju zbog gubitka mišićnog tonusa”, pojašnjava Hodoba te ističe da se
uz cjeloživotnu terapiju narkolepsiju uspješno drži pod kontrolom.
