Razvedena hrvatska obala,
mnogobrojna zaštićena područja, raznovrsna ponuda turističkih
atrakcija u Hrvatsku privlači brojne posjetitelje iz Europe i svijeta,
a sve traženiji postaje podvodni turizam.
Počevši od arheoloških
nalazišta, davno potopljenih brodova, aviona, podvodnih grebena, zidova i
špilja do pozitivnog šoka kroz doživljaj tišine posjet podmorju
nezaboravan je doživljaj, a aktivni odmor postaje sve atraktivniji, kažu
ronioci.
Jadran krije brojne kolonije raznobojnih spužava, mekih koralja,
morskih stabalaca, plaštenjaka, rascvjetalih žarnjaka među kojima je
rijetki ružičasti žarnjak, promjenjive sumporače, raznobojna polja
gorgonija crvenih, žutih, ružičastih i bijelih, žute i crvene moruzgve
koje bojama zapanjuju.
Plove u tom podmorskom raju vrste riba od ugroženog modrulja do
rumenog i bezazlenog matuličića. Tu je dom zvjezdačama, jastogu, hlapu,
hobotnici, drhtulji, raku samcu, ježincima, mnogočetinjašima, puževima i
šarenom crvu psu koje bi svaki avanturist zaželio vidjeti.
Veliki potencijal Jadrana zbog prozirnosti i bogatog biljnog i
životinjskog svijeta
Podvodni snimatelj i fotograf Miro Andrić, koji je snimao za BBC
kao i za tv kuće iz Saudijske Arabije, BiH, Mađarske, Indonezije, i
koji priprema novi materijal za svoj 55. dokumentarni film, ističe
spektakularnost Jadrana kao podmorske destinacije.
Jadran ima visoku prozirnost i nešto je između toplih i
sjevernih mora, bogat je lokalitetima, biljnim i životinjskim svijetom.
Motivi za ronjenje kreću se od istraživanja, fotografiranja, avanture,
znatiželje i sl. te je veliki potencijal, kazao je Hini Andrić.
Ipak upozorava kako ronjenje kao turistička aktivnost zaslužuje
veću pažnju nadležnih institucija. Dodaje da ronioci turističku sezonu
čine zanimljivijom i dužom, u svijetu Hrvatsku predstavljaju u
najljepšem svjetlu, te bi se u ronjenje trebalo ulagati više.
“Primjerice od autora filmova i fotografija u svrhe turističke
promidžbe traži se ustupanje besplatnog materijala, dok se producentskim
kućama isplaćuju ogromne svote novca. Na promoviranje reklamama ulaže
se ogroman novac dok se proizvodnja dokumentarnog filma slabo podržava.
Sve to može demotivirati i svakako nije dobro za Hrvatsku”, objasnio je
Andrić.
Kao loš primjer naveo je i to da Slovenija ima više ronilaca
nego Hrvatska. Prema procjeni predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza
Kamila Čuljka, danas u Hrvatskoj djeluje oko pet tisuća profesionalnih
ronilaca i desetak tisuća rekreativaca.
Miro Andrić – nagrađivani autor filmova i fotografija podmorja
Nadahnut morem i podmorjem Andrić je stvorio fotografije
podmorja koje su zaživjele na najvećoj seriji telefonskih kartica u
svijetu. Kartice “Hrvatsko podmorje” ujedno su prve objavljene serije
prozirnih kartica na svijetu, nagrađene su svjetskim nagradama i
priznanjima, kao i nagradom za najljepšu telefonsku karticu na svijetu.
Dokumentarni filmovi iz serije “Hrvatsko podmorje” uvršteni su u
najgledanije dokumentarne emisije HTV-a. Otkupljeni od inozemnih
televizijskih kuća postali su najprodavaniji domaći dokumentarni filmovi
koj su otišli u svijet. Serija je 2004. predstavljala HRT na festivalu
dokumentarnog filma u Cannesu, Washingtonu, a 2005. na Svjetskom
festivalu podvodnog filma u Moskvi.
“Nisam ni slutio da će me fotografija dovesti do tih visina, a s dodatkom ronjenja i do tih dubina”, kazao je.
Serijama “Hrvatsko vodeno blago”, “Priče iz dubina”, “Ušća rijeka”, filmom “More endema” uputio je znatiželjne u tajne prirode.
“Ronjenje u Hrvatskoj”, djelo u tiskanom i digitalnom izdanju,
nudi izbor 116 lokacija podmorja koje ostavljaju snažan dojam i pozivaju
u dubine. Stranica “Hrvatsko podmorje” jedna je od najposjećenijih
turističkih stranica Hrvatske, tvrdi Andrić. “Kroz stranicu sam želio
što bolje predstaviti naše podmorje, no to nije završen rad jer se
stranica nadopunjuje što iziskuje dodatno vrijeme i troškove”, dodao je.
“Od mnogobrojnih nagrada koje sam primio za svoj rad najdraža mi
je i najveća da mogu nastaviti raditi posao koji volim i u kojem
uživam”, istaknuo je Andrić.
Najbolje lokacije: od veličanstvenih Paklenih otoka do neopisivog
doživljaja rta Lenge
Andrić, koji je preronio hrvatsko podmorje uzduž i poprijeko posebno je izdvojio neke podvodne lokacije koje oduzimaju dah.
Lokacije oko veličanstvenoga arhipelaga Paklinskih otoka,
uvriježenog naziva Pakleni otoci, proglašene su jednim od najljepših u
svijetu, a ljepotu nadvodnog krajolika prati i ljepota podvodnoga. Oko
otočića Vodnjak krije se potopljeni kameni obelisk koji domaći zovu
Kampanel. Zvonik se uzdiže iz bezdana i završava na 10-ak metara pod
površinom, tu je i 5 metara dug tunel. Najzanimljiviji je dio kanjon s
crvenim gorgonijama koje su ponekad ljubičaste, modre ili ružičaste i
prate ronioce od prolaska kroz tunel, uz Kampanel do izlaska.
Cetina se kao ponornica u jednome kraku spaja s morem, put pod
kraškim tajanstvenim dubinama završava u Vrulji. Na tom mjestu litice se
obrušavaju u more do 100 metara u dubine, a okomito miješanje vode
stvara stup slatke vode koji se izdiže iz podzemnih izvora. Iz velikog
podvodnog otvora kulja slatka voda i stvara jednu od najatraktivnijih
ronilačkih destinacija u Europi. Miješanjem voda stvara se turbulencija,
pa ronioci samo “prikovani” uz dno mogu sigurno ući u špilju, u
suprotnom upadaju u struju slatke vode koja ubacuje u “lift” prema
površini.
Bijelac, raspuknuti biser Jadrana u blizini Lastova, na površini
izgleda kao mali otočić, a u moru se cijepa na dva oslonca. Roneći se
mogu uočiti vrlo neobični oblici u kamenu, a špilja liči na ukrasima
prekrivenu katedralu, dok morske zvjezdače i koralji na stropovima
izgledaju kao zvjezdano nebo. Gorgonije nalikuju na svijećnjake i jedne
su od najljepših šuma gorgonija na Jadranu.
Vidjeti podmorje i bogatstvo biljnoga i životinjskoga svijeta
oko rta Lenge, neopisiv je doživljaj. Rt koji lagano pada i nestaje u
moru podvodnim se zidom spaja s otočićem Vanji škoj. Spuštajući se preko
platoa do ruba zida koji se obrušava do 86 metara, bogato je stanište
crvenoga koralja.
Potopljeni brodovi jedinstvena ronilačka atrakcija
Brod Baron Gautsch dug 84 i širok 12 metara na svoje posljednje
putovanje krenuo je 1914. kada je nedaleko od Rovinja udario u minu i u
nekoliko minuta potonuo. Tako je nastala jedinstvena ronilačka
atrakcija. Na dubini od 28 metara može se opaziti paluba, dok brod leži
uspravno na pjeskovitom dnu. Počevši od krme preko gornje palube prema
provi, ulazak u čelični kostur izniman je doživljaj zbog efekta
ravnomjernog osvjetljenja, a na sredini se nalazi rupa prouzročena
eksplozijom. Brod je pod zaštitom Ministarstva kulture RH.
Nedaleko od Prevlake na dnu mora počiva krstarica “Kaiser Franz
Joseph”, svojevrsni izazov pustolovima. Od 1890. godine oplovila je
Sjeverno i Baltičko more, bila na Kreti, u Lisabonu i Aziji. Potonula je
unutar rta Oštro 1919. natovarena oružjem, a na pramcu u blizini sidra,
još uvijek leži nešto eksploziva. Plivajući prema krmi može se vidjeti
ime vladara Kaiser Franz Josepha.
Premuda, otok zadarskoga arhipelaga, u podmorju skriva sustav
špilja “Katedrala” izuzetne ljepote. Prostor je nadsvođen šupljikavom
kamenom kupolom, pa kroz mnogobrojne otvore svjetlost probija u prostor i
čini ga božanstveno tirkiznim. Velika dvorana ima otvor na dnu, u
blizini je i tunel “dimnjak” kroz koji se može kretati samo jedan
ronilac, a vodi do platoa.
Otočić Mrkanjac, najmanji u skupini otočića ispred cavtatske
luke, opija ljepotom i blještavilom podmorja, te se svrstava među
najživopisnije lokacije.
Ljepota i raznovrsnost podmorja Velog i Malog Ćutina zaštićeni su i predmet istraživanja mnogih znanstvenika.
Kampanel na zapadnoj strani Dugog otoka, kako mu i ime kaže
‘zvonik’ pun je boja i života, i izgleda kao pravi podmorski neboder.
