Podno planine Cincar nedaleko
Livna u Bosni i Hercegovini skoro pet deseljeća galopira veliko krdo
od 400-tinjak divljih konja stapajući se u ambijent nepreglednih
pašnjaka i šuma stvarajući tako jedinstven fenomen u ovome dijelu
Europe.
Slobodni od 50-ih godina prošlog stoljeća
Ti konji postali su ponovno divlji nakon što su 50-ih godina
prošloga stoljeća vlasnici njihove pretke, koje su inače koristili za
poljoprivrednu proizvodnju, u jednoj od ekonomskih i političkih
migracija s ovih područja u potrazi za boljim životom na zapadu, pustili
da slobodno žive u prirodi. Otada do danas ovi konji uglavnom se
okupljaju na području Kruga, podno planine Cincar, a često prelaze preko
Borove Glave, svojevrsnog graničnog područja između Livna i Kupresa,
poznatog planinskog prijevoja po izvještajima o stanju na prometnicama u
zimskom vremenu kada se zbog snijega i leda njime otežano prometuje.
U ljetnome vremenu konji često prelaze preko magistralne ceste
jer se neposredno uz njih nalaze dvije velike lokve iz kojih se napajaju
vode budući ovo područje nema rijeka i drugih izvora. Prigodom jednog
takvog prijelaza preko ceste je i vozilo kninske gradonačelnice udarilo
jednoga konja kojemu je pukla noga koja kod ovih životinja teško zarasta
pa je morao biti usmrćen.
Ovaj je slučaj ponovno privukao pozornost na krdo divljih konja
koje je u posljednjih pet godina zaštićeno, ali prepušteno jedino skrbi
lokalnog Planinarsko- ekološkog društva Borova Glava iz Livna.
Stradavaju u prometu kada prelaze magistralu
“U ljetnome razdoblju ti konji često prelaze preko magistralnog
puta Livno – Kupres. Odmah pored puta nalaze se velike lokve gdje idu na
vodu. Oni se napiju vode, a uvijek prije večeri netko od članova naše
udruge dođe kako bi ih pretjerali preko ceste kako ne bi stvarali
probleme u odvijanju prometa. Međutim uvijek se može dogoditi incident.
Najčešće se radi o manjoj skupini konja koji nisu sastavni dio velikog
krda. Radi se o pojedincima, najčešće onima koji su izbačeni iz krda
koji okolo sami lutaju zbog čega i nastaju problemi u prometu”, rekao je
Hini tajnik Planinarsko ekološkog društva Borova Glava Željko Krišto.
Ovo društvo nastoji riješiti problem, zaštititi ljude i
životinje od ponavljanja izgreda tako što rade na novome pojilištu,
velikoj lokvi koju bi izgradili duboko u unutrašnjosti podno planine
Cincar. Ovaj projekt financija UN-ov program za razvoj (UNDP), a pomažu
članovi Društva Borova Glava čiji su svi članovi volonteri. To udruženje
zaduženo za skrb nad konjima nema nikoga službeno angažiranog.
Broj konja, koji su postali prava atrakcija jer ih velik broj
ljudi dolazi vidjeti i fotografirati ih, dati im soli ili hrane,
porastao je sa 167 od prije pet godina kada su zaštićeni, na čak 418
početkom srpnja ove godine kada su ih ponovno prebrojavali. Od toga
broja je čak 65 ovogodišnje ždrebadi.
Toliki broj za sada ne predstavlja problem jer imaju oko 145
kilometara četvornih za ispašu i život, ali ako se nastavi trend porasta
ove populacije, iz društva Borova Glava najavljuju da će morati
zatražiti pomoć veterinara kako bi se napravila selekcija tako da broj
konja bude primjeren i da ne bi stvarali problem.
Odkad su pod zaštitom spriječeno ubijanje
Na ovome području je i veliki broj ljudi koji imaju farme s
kravama, ovcama i kozama. “U ispaši se tim ljudima ne stvaraju problemi,
ali je problem s vodom jer nema izvora i rijeka”, pojasnio je Krišto.
Osim općine Livno koja sukladno ugovoru financira svoj dio, druge
institucije vlasti – Hercegbosanska županija, Federacija BiH ili država
do sada nisu izdvojile sredstva za ovu prvorazrednu atrakciju, dodaje.
Otkako su ovi konji zaštićeni 2010. nije zabilježen nijedan
slučaj ubojstva iz vatrenog oružja i izlova divljih konja što se masovno
radilo radi prodaje konjskog mesa. U zadnjih nekoliko godina
zabilježeni su tek slučajevi u kojima su vukovi napadali krdo konja kao
dio prirodne selekcije.
No, konji se, po riječima tajnika Krište, nikada ne kreću kao jedno veliko krdo.
Ima sedam osnovnih krda i u proljetnom i ljetnom dijelu se
formira još jedno, privremeno osmo manje krdo koje isključivo nastane od
muških pojedinaca koji žele prevlast u krdu pa ga napuste kada izgube i
onda se oni okupe i zajedno lutaju”, kaže Krišto.
Tako se po vođama i razlikuju ova krda, a oni su Čokoladni, Pirga, Zekan, Roker… “Oni nikada nisu u jednome krdu.”
Na upit da to nadmetanje kod konja kada se mužjaci bore za
prevlast donekle podsjeća na izbore kod ljudi, Krišto je uz smijeh
uzvratio: “Kod konja su izbori svako proljeće, a koda nas ljudi su svake
četiri godine.”
