Ljutnja izaziva jednak odgovor tijela kao i strah, anksioznost ili
uzbuđenje: nadbubrežna žlijezda preplavi tijelo hormonima stresa,
adrenalinom i kortizolom. Mozak pritom odvodi suvišnu krv od crijeva prema mišićima u pripremi za fizički napor (kako bi se tijelo pripremilo za bijeg).
Ubrzavaju
se otkucaji srca, raste krvni tlak i ubrzava se disanje. Također,
podiže se tjelesna temperatura. Ako se takve situacije ponavljaju često i
tijekom dugotrajnog razdoblja, to može izazvati zdravstvene probleme
povezane s bubrezima i krvožilnim sustavom.
Ljutnja nije
negativna emocija, no nekontrolirani izljevi bijesa mogu izazvati velike
svađe i fizičke sukobe. To može dovesti i do toga da nas ljudi počnu
doživljavati kao nasilnika i počnu izbjegavati, a to u konačnici može
loše utjecati na zdravlje – izoliranost od ljudi vodi u anksioznost, a dugoročna anksioznost i do depresije.
No
i potiskivanje ljutnje podjednako je štetno – s vremenom se mogu javiti
glavobolje i nesanica te problemi s probavom koji se često
manifestiraju kao bol u trbuhu ili kožni ekcemi koji se nerijetko teško
liječe i sporo povlače. U oba slučaja, dugoročno se povećava rizik od
povišenog krvnog tlaka te srčanog ili moždanog udara. S druge strane, ako pravilno upravljamo ljutnjom, ona može biti korisna emocija i poticaj za pozitivne promjene.
–
Nema univerzalnog pravila: netko će ljut ko ris pospremiti kuću ili se
primiti pranja prozora. Netko će umjesto da viče na obitelj obuti
tenisice i otrčati nekoliko krugova ili se baviti nekih kreativnim
hobijem – kaže psihologinja Mirjana Krizmanić.
Dodaje kako nije
srela osobu koja ne bi znala prepoznati situaciju u kojoj mora reagirati
drugačije, svjesna da zbog svojeg ponašanja može pretrpjeti
posljedice. Svatko pritom sam odlučuje koja je to situacija te mora odlučiti želi li se promijeniti trajno.
I ako to želi, mora pronaći svoj način da kreativno “potroši” ljutnju i
bijes. Kao jedan od način psihologinja savjetuje “odmicanje”.
–
Kad osjetite navalu bijesa i procijenite da to nećete moći kontrolirati,
prekinite to što radite i prošećite. To će pomoći da se ohladite, a
hladnije glave lakše ćete razmisliti o problemu i doći do rješenja –
savjetuje. Važno je i prihvatiti ljutnju.
–
Morate naučiti da je ljutnja emocija kao i svaka druga te da se s njom
morate naučiti nositi kao i s tugom ili strahom. U svakoj od tih
situacija čovjek može nešto naučiti i iskoristiti ih kao poticaj za
promjene. Pokušajte odrediti zašto ste ljuti. Zaključit ćete da drugi nisu vrijedni vašeg bijesa i zdravlja. Nakon što utvrdite problem, lakše ćete smisliti rješenja za takve situacije – zaključuje Krizmanić.
Prijeti ‘šećer’
Ljudi
koji su češće ljuti izloženi su za 34 posto većem riziku od nastanka
dijabetesa tipa 2, stoji u priopćenju američkog Nacionalnog instituta za
zdravlje. Navode da je to zato što bijes vodi u niz raznih rizičnih
ponašanja.
Izaziva tjeskobu
Ljudi
koji iznova vrte scenarij u kojem ih je netko povrijedio mogu ozbiljno
ugroziti svoje mentalno zdravlje. Negativni osjećaji i razmišljanja su
okidači povećane tjeskobe.
Opterećuje srce
Potisnuta
ljutnja velika je opasnost za srce. Može posljedično utjecati na
zdravlje srca i cijelog kardiovaskularnog sustava. Stoga su iskrenost i
oprost najbolji načini prevencije.
Pada imunitet
Samo
sjećanje na stresne situacije uzrokuje šestosatni pad imunoglobulina
(antitijela) koji stvara imunološki sustav, pokazala je studija
provedena na Sveučilištu Harvard.
‘Puca’ i glava
Na
kombinaciju nagle navale tzv. hormona stresa kortizola, grčenja mišića i
uzburkanih misli koji se istodobno javljaju tijekom navale bijesa,
tijelo na kraju odgovara jakom glavoboljom.
San ne ide na oči
Uz
tjeskobu, depresiju, patnju i brigu, potisnuta ljutnja i bijes također
su usko povezani s nesanicom i narušenom kvalitetom sna, tvrde
znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge.
Svrbež i ekcemi
Kad
potiskujete ljutnju, tijelo traži put kojim će se osloboditi toksina.
Prejaka navala toksina tako često put pronalazi na koži na kojoj se
pojavljuju svrbež i crvenilo, a u konačnici i ekcemi.
Prijeti udar
Ako
destruktivno odgovarate na sve što vas ljuti, povećavate rizik od
bolesti srca i srčanog udara za 19 posto, pokazala je studija Škole
javnog zdravlja Sveučilišta Harvard.
