Pored toga što se zna, neki podaci o spavanju i dalje su misterij. Stručnjaci za Daily Mail objašnjavaju zašto oči nekontrolirano trepere od umora, zašto se neki snovi pamte, a drugi ne, zašto se tijelo trese u duboku snu i mnoge druge nepoznanice.
Ljudi trećinu života provedu spavajući.
Poznato je da je optimalno spavati osam sati, kao i to da je
kvalitetan san ključan za dobro zdravlje i oporavak tijela od
prethodnoga dana, piše 24sata..
Pored toga što se zna, neki podaci o spavanju i dalje su
misterij. Stručnjaci za Daily Mail objašnjavaju zašto oči
nekontrolirano trepere od umora, zašto se neki snovi pamte, a
drugi ne, zašto se tijelo trese u duboku snu i mnoge druge
nepoznanice.
1. Zašto ujutro imamo loš zadah?
Tijekom spavanja se proizvodi znatno manje sline, zbog čega se
usna šupljina suši i oslobađaju se spojevi koji sadrže sumpor.
Ostaci hrane među zubima, cigaretni dim i infekcije desni potiču
dodatno razmnožavanje bakterija, što još pogoršava cijeli dojam.
Stoga je od velike važnosti prati zube prije spavanja.
2. Zašto se prilikom tonjenja u san naglo stresemo?
Tijekom spavanja prolazimo kroz različite faze sna. Obično
poslije 45 minuta do sat vremena počinje REM faza, u kojoj
počinjemo sanjati. U toj su fazi svi mišići paralizirani i više
nemamo kontrolu nad tijelom. U stresnim razdobljima, od
prevelikog umora ili neredovitog sna, REM faza nastupa prije no
što je tijelo na to spremno. San započinje, a mišići još nisu u
potpunosti opušteni, stoga tijelo ima moć fizički reagirati na
prizore koje vidimo u snu. Te su reakcije bezopasne, ali su i
znak da neuredno spavamo.
3. Zašto od umora dobivamo podočnjake?
Tamni krugovi ispod očiju nisu stvar pigmentacije kože, već se to
kroz nju vide krvne žile kao posljedica dehidracije. Što je
tijelo iscrpljenije, to je dehidracija veća, a samim time i
podočnjaci vidljiviji. Boravak u klimatiziranim prostorima,
trljanje očiju, nedostatak sna i previše kave dodatno pogoršavaju
stvar. Koliko tko ima tamne podočnjake, ovisi i o genetici, a što
smo stariji, to su oni izraženiji jer koža s godinama gubi
kolagen.
4. Zbog čega pamtimo snove?
Sjećanje na snove veće je ako nešto ometa spavanje. Tijekom noći,
tijelo nasumično prolazi kroz faze sanjanja i faze bez snova, a
svaka serija traje u prosjeku 90 minuta. U REM fazi mozak radi
gotovo jednako kao u budnom stanju, stoga, ako se probudimo u to
vrijeme, velika je mogućnost da ćemo se sjećati sna. Pojačan
emocionalni dojam u snu također pospješuje njegovo pamćenje –
zato se češće sjećamo noćnih mora.
5. Je li opasno buditi mjesečare?
Postoji vjerovanje kako nije dobro probuditi čovjeka koji
mjesečari jer bi mogao doživjeti infarkt ili pasti u šok. To,
naime, nije istina. Pravi je problem u tome što on tako može
nehotično ozlijediti sebe ili druge ako se naglo probudi. U
pravilu, mjesečare ne smijemo dirati ili vikati na njih dok su u
tom stanju, ali ne zato što im to može oštetiti mozak, već zato
što se na taj način budi samo primitivni dio mozga, dok je
svijest i dalje uspavana. Treba ih samo tiho navoditi da se vrate
u krevet, po mogućnosti bez fizičkog kontakta.
6. Je li loše previše spavati?
Ako se probudimo omamljeni, to nije nužno znak da se nismo
naspavali. Naprotiv, može biti i da smo spavali predugo. Kasno
lijeganje vodi duljem spavanju ujutro, a to remeti bioritam, koji
se inače ravna prema svjetlu. Stoga je najzdravije što dulje
spavati za vrijeme mraka kako ne bismo danjim svjetlom zbunjivali
biološki sat, koji u tom slučaju mozgu šalje drugačije signale i
zato se nakon dugog spavanja možemo osjećati pospano.
7. Zašto od umora oči nekontrolirano trepere?
Umor, stres i previše alkohola čine da dio živčanog sustava
zaduženog za nekontrolirane tjelesne reflekse počne pretjerano
raditi i tako nastaju očni tikovi. Mišići kapaka su izrazito
osjetljivi pa reagiraju i na najmanja odstupanja od normalnoga
tjelesnog stanja. Ipak, ti su refleksi potpuno normalni i
bezazleni, oni samo daju do znanja kako se trebamo više naspavati
ili pak smanjiti unos alkohola.
