Jednako kao što druge ocjenjuju prema izgledu, ljudi često izvlače i
zaključke o nekome prema načinu na koji govore, tvrde psiholozi.
Prema
rezultatima niza istraživanja, pokazalo se kako ljudi s dubljim glasom
imaju veće šanse da ih izaberu na vodeće položaje jer se njih percipira
kao snažnije i kompetentnije. Muškarci i žene s dubljim glasovima obično
imaju više razine hormona testosterona, a to znači da su snažniji i
agresivniji.
Iako nečija fizička snaga ne znači nužno i
dobre kompetencije na poslu, percepcija da su ljudi s dubljim glasom
snažniji ostala nam je usađena još od špiljskog čovjeka, pokazala je
zajednička studija Sveučilišta Miami i Duke u kojoj se istraživao
utjecaj boje glasa predsjedničkih kandidata na glasače na izborima 2012.
Studija je pokazala kako kandidate dubokoga glasa glasači doživljavaju
mudrijima.
No boja glasa je nešto na što ne možemo utjecati.
Istraživanje je pokazalo i kako ljudi s piskutavim glasom teže dobivaju
posao. Njih poslodavci ne doživljavaju toliko ozbiljno kao ljude koji
normalno govore, no uz malo “treniranja” i pomoć stručnjaka, točnije
fonetičara, taj se problem može ispraviti.
Također,
ljude koji rečenice završavaju podižući umjesto spuštajući glas drugi
često doživljavaju kao neodlučne i nepouzdane. Isto tako, taj način
govora ometa slušatelje da prihvate poruke koje im želite prenijeti.
Podizanje glasa na kraju rečenice ljudi čuju kao pitanje.
Tako
im šaljete sasvim suprotnu poruku – umjesto da poentirate, ispada kao
da svaku svoju izjavu dovodite u pitanje, stoji u studiji britanske
izdavačke kuće Pearson. Točnije, čak 85 posto ispitanika podizanje glasa
na kraju rečenice doživjelo je kao govornikovu nesigurnost i
emocionalnu slabost. Stoga, stanite pred ogledalo i vježbajte govor
prije prezentacije. Dobro savladajte sve dijelove govora, a ako je
potrebno, najvažnije izjave naučite napamet.
A
znanstvenici sa Sveučilišta Georgia tvrde da znaju formulu uspješnog
uvjeravanja te kažu da je skrivena upravo u glasu.
Njihovo je
istraživanje pokazalo kako ljudi koji govore brže imaju bolju moć
uvjeravanja od onih koji se u početku ne slažu s njihovim tvrdnjama. Znanstvenici
smatraju da je to zato što se slušatelji koncentriraju na to da “ulove”
sve što govorite, a nemaju vremena stvarno ocijeniti jačinu vaših
argumenata.
Kako
bi potvrdili svoju tezu, napravili su studiju među studentima koji su
podržavali smanjenje dobne granice za pijenje alkohola. Jednoj grupi
pustili su govor koji ide u korist zakonu za smanjenje dobne granice,
dok su drugoj grupi pustili govor koji se protivi zakonu. Puštali su im
ga u tri brzine – sporo, umjereno brzo i brzo. Kad je bilo riječi o
govoru koji podržava zakon, studenti su se s njime najbrže složili kad
su ga čuli ubrzano.
- Prezentaciju za Iphone
2007. Steve Jobs ponavljao je pet dana, a njegov govor studentima sa
Stanforda 2005. slovi za najinspirativniji javni govor svih vremena. - U
jednoj studiji znanstvenici su snimali muške studente kako govore o
školarinama. Zatim su njihove glasove pomoću programa povisili 20 posto.
One koji su imali neprirodno visoki glas slušatelji su smatrali
neiskrenima i nervoznima.
