Djeca diljem svijeta željno iščekuju božićno jutro kad će pod borom
pronaći poklone od Djeda Mraza. No jeste li znali kako je nastao običaj
darivanja?
Darivanje u božićno vrijeme povezano je s početkom nove
godine, a korijeni darivanja u to doba sežu do starog Rima. Tada su se
darivale borove grančice iz šume, a tek kasnije slatkiši, bakreni i
rjeđe zlatnim novčići te ostale sitnice. Darivalo se s namjerom da
godina koja slijedi bude obilna, bogata i radosna poput njezinog prvog
dana,piše 24sata..
Tradicija božićnog darivanja, kakvu danas znamo, počela je u
viktorijanskoj Engleskoj i razvila se na američkom tlu. Uz običaj
darivanja upućivala se čestitka – želja za blagostanjem.
U
Hrvatskoj su poznati raznoliki običaji darivanja u vrijeme prije i
poslije Božića. Na početku su odrasli darivali djecu, a kasnije i
međusobno. Darovi su bili plodovi iz prirode – jabuke, orasi, lješnjaci,
suho voće, jaja, a ljudi su i sami izrađivali poklone kako bi
razveselili svoje najdraže, primjerice suhi sir, vino, rakiju, peciva i
kolače, suho meso i mesne prerađevine, pletenu obuću i odjeću, drvene
igračke.
Danas su darovi nešto drugačiji – od sitnica, slatkiša
pa sve do velikih i skupih poklona, no najbitnije je da su od srca.
Djeca će se, naravno, najviše razveseliti igračkama.
