Što jedu vodeći menadžeri najpoznatijih svjetskih tvrtki?
Neki zacijelo ništa posebno, odnosno ništa drugo nego li svi oni koji
redovito odlaze u velike trgovačke centre ili tome slično. Međutim, ima i
onih koji prehrani posvećuju posebnu pažnju, osobito u kriznim
situacijama, birajući pri tome proizvode iz biodinamičkog gospodarstva,
odnosno poljoprivrede i voćarstva, čije cijene mogu biti i višestruko
veće u odnosu na proizvode iz konvencionalne poljoprivrede koja je
nezamisliva bez umjetnih gnojiva, preparata i dome slično.
U to smo se uvjerili tijekom nedavnog obilježavanja 155. obljetnice
rođenja dr. Rudolfa Steinera, osnivača antropozofije koja je u osnovi
biodinamičke poljoprivrede,kao i Waldorfske škole i još dosta toga.
Naime, ovaj osebujan filozof rođen je u Međimurju, točnije Donjem
Kraljevcu, gdje su se 27. veljače okupili oni koji danas slijede i
provode u djelo njegovu pogled na svijet i razmišljanja. Među njima bili
su i gosti iz inozemstva, kao Drago Purgaj, vlasnik Demeter kmetije Purgaj u Slovenskim Goricama.
“Zbog našeg pogleda na svijet i razumijevanja kako funkcionira priroda,
kako na tlo i biljke utječe svjetlost, vlaga i sve ostalo, za nas,
proizvođače koji imamo biodinamička gospodarstva, značajno je da se ne
zaokupljamo proizvodnjom neke monokulture, već nastojimo imati što širu
lepezu proizvoda, pa tako naše gospodarstvo proizvodi više vrsti voća
među kojima dominiraju jabuke kao proizvod svjetla”, rekao nam je Purgaj
upitan čime se zapravo bavi.
Budući da njegove jabuke i drugo voće mogu postići i nekoliko puta veću
cijenu u odnosu na one iz konvencionalne proizvodnje, zanimalo nas je
tko ga kupuje, odnosno gdje ga prodaje.
“Radio sam sa Slovenskom skijaškom vrstom. To su ljudi koji su pod
velikim fizičkim, ali i psihičkim naporima, pa trebaju paziti na mnogo
toga, osobito prehranu. Sa skijašima smo radili prije petnaestak godina,
a na njihovom primjeru mogli smo vidjeti kako hrana djeluje jer smo
bili u timu koji su činili i liječnici”, rekao nam je vlasnik Demeter
kmetije Purgaj koja je jedne godine podijelila desetak tona jabuka
posjetiteljima skijaškog natjecanja u Mariboru
Upravo zahvaljujući iskustvima stečenim tijekom trideset godina
bavljenja biodinamičkom poljoprivredom, danas Purgaj uglavnom radi za
drugu vrstu ljudi koji su također pod snažnim pritiskom – top
menadžment, liječnike i sportaše, i to ne samo u Sloveniji, nego i
Europi, pa i svijetu.
“Svojim voćem opskrbljujemo timove čelnika poznatih svjetskih tvrtki i
ustanova gdje se traži kreativnost, izdržljivost i tome slično. Osobito
to vrijedi u kriznim situacijama. Stoga to nisu narudžbe u smislu da se
pošalje nekoliko kilograma, stotina ili tona jabuka, već se narudžbe
kreću s jasnim ciljem. Recimo trebamo osigurati takvu hranu koja će
omogućiti jednom timu ljudi rad i do 20 sati šest dana u tjednu. Tu se
postavlja pitanje možemo li te ljude koji tako rade održati u zdravom
stanju, odnosno da nakon tog perioda iznimnog napora ostanu pri
zdravlju”, upozorava Purgaj.
biodinamičku proizvodnju mnogi danas kažu da je ‘Rolls Royce’ među
ostalim smjerovima ekološke poljoprivrede, rekao nam je profesor Znaor.
Kada je Demeter kmetije Purgaj krenula raditi za tim menadžera u jednom
od najpoznatijih svjetskih koncerna u autoindustriji, pozvani su skupa s
liječnicima i nutricionistima kako bi upoznali njihovu radnu okolinu i
čime se bave, a nisu samo isporučili proizvode.
“I dalje radimo za neke sportske timove, ali i liječnike, točnije
kirurge, zdravstvene ustanove”, napominje Purgaj čiji se proizvodi iz
biodinamičke poljoprivrede koriste i u kozmetičkoj industriji.
O kakvoj se točno proizvodnji radi, objasnio nam je dr. Darko Znaor,
jedna od najboljih naših poznavatelja rada Steinerovog života i rada,
predsjednik antropozofskog društva ‘Marija Sofija’ i neovisni
konzultant koji je radio za Svjetsku banku, Europsku komisiju i druge
međunarodne institucije u 28 zemalja, a gostujući je predavač na
sveučilištu Wageningen, prestižnoj visokoškolskoj ustanovi u Nizozemskoj
specijaliziranom za zdravu hranu i okoliš.
‘Biodinamička poljoprivreda je jedna od vidova, odnosno škola ekološke proizvodnje i poljoprivrede,
i to najstarija škola poljoprivrede koja je utemeljena još 1924.
godine. Iz nje su proizašli gotovo svi ostali vidovi ekološke
proizvodnje koje danas imamo. Ne toliko zbog starosti, nego zbog
posebnog pristupa, za biodinamičku proizvodnju mnogi danas kažu da je
‘Rolls Royce’ među ostalim smjerovima ekološke poljoprivrede. Naime,
vrlo je zahtjeva i strogo kontrolirana, a u odnosu na klasičnu,
konvencionalnu i široko rasprostranjenu poljoprivredu, biodinamička se
poljoprivreda načelno razlikuje po tome što se za tretiranje tla i
biljaka, odnosno za potpomaganje zrenja komposta i stajskog gnoja,
koriste preparati od prirodnih tvari. Oni prolaze poseban proces
transformacije kod kojeg, kako se vjeruje, privlače djelovanje sila
planetarnih tijela, odnosno Mjeseca, koji posebno utječe na razvoj
biljaka i životinja. Tako imamo nekoliko verzija sjetvenog kalendara, a
znatan dio biodinamičkih poljoprivrednika ravna svoju sjetvu, žetvu i
ostalo gospodarenje prema lunarnim i planetarnim tijelima, a isto tako
postoji kalendar prema kojem se ravnaju stočari’, veli Znaor
objašnjavajući osnovne posebnosti biodinamičke poljoprivrede.
Za većinu ljudi možda se i ekološka poljoprivreda čini dosta romantična,
neutemeljena i teško provediva, a da ne govorimo o biodinamičkoj
proizvodnji. Međutim, Znaor veli da nije tako jer postoje istraživanja
koja potvrđuju njezinu vrijednost.
