Ugradnju lifta, ako se za to odluče i dogovore, trebaju financirati suvlasnici zgrade koji to mogu učiniti svojim sredstvima
Brojne zgrade u Hrvatskoj nemaju dizala, no dok su neki lijeni
protegnuti noge po stepenicama, mnogima je to napor iz
opravdanih razloga, primjerice starijima i osobama s
invaliditetom te obiteljima s malom djecom, i negativno utječe
na kvalitetu njihova života. Stoga smo provjerili što je
potrebno za ugradnju dizala i kako financirati taj pothvat koji
zgradi i stanovima diže vrijednost.
Ugradnja dizala nije lak zalogaj, pogotovo kad je o financijama
riječ, što je kolač koji trebaju podijeliti svi oni koji se njime
kane koristiti, a najprije treba provjeriti je li lift uopće
moguće ugraditi i koji su uvjeti izvedbe radova. Za početak,
nije isto je li riječ o novoj ili staroj zgradi i može li dizalo
biti s unutarnje ili vanjske strane, da spomenemo tek neke
čimbenike koji imaju utjecaj na tehnički i pravni te financijski
aspekt, što sve ovisi od slučaja do slučaja.
Tehnički uvjeti
Potrebno je utvrditi postoje li tehničke mogućnosti ugradnje
dizala unutar objekta (u stubištu) ili,
alternativno, uz dvorišno pročelje s obzirom na to da
postoje i zgrade koje nemaju nikakvu tehničku mogućnost njihove
ugradnje.
Ukoliko postoje osnovni tehnički uvjeti, potrebno je
naručiti izradu projektne dokumentacije za ugradnju
dizala od ovlaštenog projektanta te pribaviti
postojeću dokumentaciju objekta, na temelju čega će se
ishoditi potrebne suglasnosti, potvrde projekta i dozvola za
građenje.
Ako se lift ugrađuje izvana, čime se povećava tlocrtnu
površinu zgrade, potrebna je građevinska
dozvola.
Ako ga se ugrađuje unutar zgrade, čime se utječe na
mehaničku otpornost i stabilnost zgrade – primjerice probijaju se
međukatne konstrukcije – potreban je glavni
projekt.
Ako se dizalo ugrađuje u prazan prostor unutar zgrade,
odnosno bez probijanja međukatnih konstrukcija ili drugih nosivih
dijelova, za takve radove nije potrebna građevinska dozvola,
niti glavni projekt. Međutim, radove mora izvoditi osoba
registrirana za obavljanje tih radova i pri tome se mora
pridržavati svih propisa, uputa proizvođača i pravila
struke.
Pravni uvjeti
U vlasničkopravnom smislu o ugradnji lifta odlučuje vlasnik,
odnosno suvlasnici zgrade prema Zakonu o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima.
Naime, ugradnja dizala je posao izvanredne naravi pa je za to
potrebno ishoditi suglasnost svih suvlasnika, osim
ako u zgradi živi osoba smanjene pokretljivosti (osoba s
invaliditetom) jer je u tom slučaju dovoljna
suglasnost natpolovične većine suvlasnika (gledano
prema udjelu u vlasništvu).
U administrativnom smislu ugradnju lifta mora se ‘zabraniti’,
odnosno mora se odbiti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole
ako za to postoji propisani razlog, primjerice ako bi ugradnja
lifta bila protivna prostornom planu ili ako ne
postoji pravni interes za izdavanje te dozvole.
Ekonomski uvjeti
Davanje suglasnosti za ugradnju dizala ne znači nužno i
suglasnost za financiranje, a kako nisu svi u zgradi jednako
zainteresirani za tu poboljšicu (posebice oni na nižim
etažama), suvlasnici moraju donijeti i posebnu odluku o
načinu financiranja ugradnje dizala.
Financiranje
Ugradnju lifta, ako se za to odluče i dogovore, trebaju
financirati suvlasnici zgrade koji to mogu učiniti
svojim sredstvima, a iz zajedničke pričuve dužni su
financirati održavanje dizala.
Sredstva trebaju osigurati prvenstveno suvlasnici jer
sufinanciranje ugradnje dizala, odnosno prilagodba građevine u
smislu Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevine osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti, moguća je temeljem
poziva na dostavu projektnih prijedloga ‘Energetska obnova
višestambenih zgrada iz fondova EU-a’, ali samo kao dodatna
aktivnost integriranoj energetskoj obnovi zgrade, a ne kao
samostalni projekt.
Drugim riječima, osim kroz bodovanje kao dodatna mjera u
postupku energetske obnove zgrada prema natječaju
Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja,
trenutno ne postoje samostalne subvencije za ugradnju
dizala.
Konkretno, što se tiče sufinanciranja iz Unijinih
fondova, Ministarstvo trenutno ima otvorena dva
poziva i to Poziv na dostavu projektnih prijedloga od 17.
listopada 2016. godine ‘Energetska obnova višestambenih zgrada’
te od 22. studenoga 2016. godine ‘Energetska obnova zgrada i
korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje
obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja’.
U okviru oba poziva prihvatljiva projektna aktivnost na
postojećoj zgradi koja je predmet energetske obnove između
ostalih je i horizontalna mjera koja se odnosi na provedbu novih
elemenata pristupačnosti za svladavanje visinskih
razlika (jedan od elemenata je i dizalo) u skladu sa
spomenutim pravilnikom.
Najviši ukupni intenzitet sufinanciranja iz Europskog
fonda za regionalni razvoj navedene mjere po pojedinačnom
projektnom prijedlogu je:
– u okviru Poziva za energetsku obnovu višestambenih
zgrada u iznosu od 60 posto na
područje cijele Hrvatske
– u okviru Poziva za energetsku obnovu zgrada u kojima javne
ustanove obavljaju javnu odgojno-obrazovnu
djelatnost, u ovisnosti o indeksu razvijenosti jedinice
područne (regionalne) samouprave na čijem području se projekt
provodi, u iznosu od 35, 40 ili 45 posto za projekte
iz primorske Hrvatske te 50, 55, 60 posto za
projekte iz kontinentalne Hrvatske.
U budućnosti bi sufinanciranja ipak moglo biti još iz
Europskog fonda za regionalni razvoj s obzirom na to da je
Europska komisija 2014. donijela nove smjernice za ulaganja u
kohezijsku politiku EU-a za razdoblje između 2014. i
2020. u kojima se navodi da bi se sredstva europskih
strukturnih i investicijskih fondova trebala koristiti u skladu
s razvojem alternativa institucionaliziranoj
skrbi.
Budući da starijim osobama mobilnost predstavlja jedan od
ključnih problema, a jedan od primjera je upravo stanovanje u
višekatnim stambenim zgradama koje nemaju dizala, ovisno o
ciljevima programa za razdoblje između 2014. i 2020. mjere bi
mogle obuhvatiti infrastrukturu za skrb za starije osobe,
uključujući stambenu infrastrukturu i njene prilagodbe, objasnili
su nedavno iz EK.
Naime, EU ubuduće neće financijski sudjelovati u izgradnji domova
za umirovljenike i starije osobe ni u jednoj zemlji članici jer
je preporučeno da umirovljenici, stariji ljudi, teško pokretne i
invalidne osobe trebaju ostati u svojim stanovima što je
moguće dulje uz pružanje odgovarajuće neformalne skrbi, a na
tom tragu inicijativu za ugradnjom aktivno
vodi Koordinacijski odbor HP i HT umirovljenika
Hrvatske, o čemu više
možete čitati ovdje.
