Podaci iz ankete, u kojoj je sudjelovalo 5446 hrvatskih ispitanika, pokazali su da je u protekla dva tjedna 47,7 posto građana koristilo lijekove koje im je prepisao liječnik
Rezultati Europske zdravstvene ankete 2014.-2015.,
koja ispituje stanje zdravlja populacije, pokazuje da
je u Hrvatskoj u zadnjih 12 mjeseci liječnika opće medicine
konzultiralo 71 posto stanovnika, doktora specijalistu njih 46,9
posto, dok je kod doktora dentalne medicine bilo 44,3 posto,
a na bolničkom liječenju 10,6 posto stanovnika, rečeno je u
srijedu na predstavljanju rezulata ankete u Hrvatskom
zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Podaci iz ankete, u kojoj je sudjelovalo 5446 hrvatskih
ispitanika, pokazali su da je u protekla dva tjedna 47,7
posto građana koristilo lijekove koje im je prepisao liječnik,
više žena nego muškaraca, dok je bezreceptne i biljne lijekove te
vitamine koristilo njih 31 posto.
Tri četvrtine se nije cijepilo protiv gripe
Što se tiče prevencije, 74 posto ispitanika reklo je kako se
nikada nije cijepilo protiv gripe. Njih 57,6 posto u proteklih je
12 mjeseci izmjerilo tlak, a oko 50 posto razinu šećera i
kolesterola u krvi.
Mamografiju je obavilo 35,5 posto žena između 50 i 64 godina
starosti, papa test njih 45,7 posto, dok je prisutnost krvi u
stolici provjerilo svega 13 posto ispitanika u dobi između 50 i
70 godina.
Postojanje dugotrajne bolesti iskazalo je 58,7 posto ispitanih, a
najveći broj navodi poteškoće s leđnim dijelom kralježnice (25
posto muškaraca i 32 posto žena).
“Oko 68 posto naše populacije svoje zdravlje ocjenjuje
dobrim, ali imamo i veliki postotak onih koji ga
ocjenjuju lošim i jako lošim, naročito populacija starija od
65 godina. To su pokazatelji na koji se segment
zdravstvene zaštite trebamo usmjeriti”, rekla je
Vlasta Dečković Vukres, voditeljica Odjela za primarnu
zdravstvenu zaštitu HZJZ-a.
Ističe kako su rezultati ankete subjektivni doživljaj
vlastitog zdravlja, kroničnih stanja i vlastitih
ograničenja, budući da su ispitanici odgovarali i na pitanja
o invaliditetu, mogućnosti korištenja pomoći u kući, te
nedostupnosti određenih vidova zdravstvene zaštite.
“Manji postotak ispitanika navodi nedostupnost prijevoza kao
razlog nekorištenja zdravstvene usluge, a dio prigovara i zbog
dugih čekanja”, kazala je .
Previše debelih Hrvata
Ističe kako rezultati nisu neočekivani u odnosu na ranije
ankete, nego su i bolji nego prije, no
zasad ih nije moguće usporediti s drugim zemljama
jer Eurostat nije izdao cjelovite podatke, izuzev oko
pitanja poput konzumacije voća i povrća, debljine i pušenja.
Hrvatska je vrlo visoko među europskim zemljama na tablici
tjelesne težine, s velikim udjelom debelih muškaraca (45,9 posto)
i ukupnom zastupljenošću u populaciji od 20 posto.
“Po voću i povrću smo vrlo loši, u donjem dijelu
tablice jer vrlo malo konzumiramo voća i povrća. Oko 29 posto
populacije puši, a
zabrinjavaju podaci o porastu žena pušača
i vrlo velikom udjelu pasivnog pušenja kojem su
izloženi nepušači”, istaknula je Dečković Vukres.
Anketa je provedena od travnja 2014. do ožujka 2015. godine.
