Kupila sam boju za pisanice za Uskrs. Vidjela sam da je na deklaraciji
puno e-brojeva. Mislila sam pisanice bojiti s djecom. Koliko je to
sigurno, pitala nas je čitateljica.
I mi smo analizirali pet boja za uskrsna jaja. Na svakom od njih puno
je e-brojeva, no uglavnom je riječ o bojilima koja se inače koriste u
prehrambenoj industriji. Žutu boju pisanicama dat će E102 sintetsko
bojilo.
– Zove se još i tartrazin. Za njega se smatra da bi mogao izazvati
alergiju i osip. Inače žutu boju daje juhama, siru, ribljoj pašteti –
objašanjava kemičar Ivan Nemet. Postoji još jedna nijansa žute koja se
dodaje. To je E104, kojeg ima u sredstvima za kosu, sladoledima i
gaziranim pićima.
– On bi mogao uzrokovati poremećaj pažnje kod djece te dermatitis – objašnjava kemičar Nemet.
Na popisu bojila koja se nalaze u našim bojama za jaja nalazi se i
E122, crveno bojilo, za koje također neki vjeruju da izaziva smetnje
dišnih putova i kože. Alergijske reakcije može izazvati i E132. To je
plavo bojilo koje inače plavu boju daje alkoholnim pićima. S alergijama i
poremećajima pozornosti povezuje se i aditiv koji se krije iza imena
E110. Zbog ovog aditiva pekmezi su često lijepo narančasti. Za bojenje
graška u prehrambenoij industriji koristi se bojilo E142. I on se
povezuje s alergijskim reakcijama. Svi ti dodaci u bojama za pisanice
nalaze se u malim količinama. I kako je riječ o prehrambenim bojilima,
svi su dopušteni na tržištu. No opreza nikada dosta.
– Svima je zajedničko da još nisu ispitani svi učinci na zdravlje ljudi
i okoliš – objašnjava Nemet i dodaje da je problem kod većine bojila da
u organizmu redovito dolazi do njihove djelomične razgradnje, pa mogu
nastati spojevi koji mogu izazvati različite smetnje.
– Iako su sve tvari dostupne na tržištu dopuštene, potrošači bi trebali
s određenom kritikom promišljati o učinku tih tvari. Vrlo je vjerojatno
da se većini ljudi u velikom broju kontakata s ovim tvarima neće ništa
strašno dogoditi. No budući da je ovakvih tvari mnogo vrsta, a
konzumiramo ih svakodnevno, naš organizam može kao odgovor na to imati
određene reakcije – smatra Nemet.
Reakcije se ispituju na pojedinačne aditive i kad se određuje njihova
dozvoljena količina, ne uzima se uobzir njihovo djelovanje u kombinaciji
s drugima aditivima.
Neka istraživanja pokazuju da, primjerice E102, odnosno tartrazin, u
kombinaciji s E120 može izazvati hiperaktivnost kod djece. Naša bojila
za pisanice u pravilu imaju kombinacije više aditiva. U nekima ih ima i
više od deset.
– Zato je važno redovito čitati deklaracije – smatra Nemet.
Prema odluci Europskog parlamenta, koja je stupila na snagu 2010.
godine, na deklaraciji namirnica koje sadrže bojila E102, E104, E110,
E122, E124 i E129 mora stajati upozorenje: ‘Može uzrokovati poremećaj
aktivnosti i pažnje djece’, kaže Ivan Nemet.
Stoga bi se potrošači trebali neprestano informirati.
– Vjerojatno nam se od bojenja pisanica umjetnim bojama neće dogoditi
ništa, no roditelji bi trebali razmisliti hoće li djeci dati da se
igraju s takvim koncentratima – zaključuje Nemet.
Neki ljudi obojena jaja, nakon što Uskrs prođe, vole pojesti, no
stručnjaci kažu da to nije preporučljivo jer boja može preći u
bjelanjak. Šanse za to rastu što se jaje dulje drži u tekućini za
bojenje. Umjetna bojila mogu se zamijeniti prirodnim. Bojenje jaja
prirodnim tvarima zahtijeva više vremena, ali stvara više zadovoljstva
jer u tome sudjeluje cijela obitelj, pa će se i djeca više zabaviti.
Jaja je dobro prije bojenja prirodnim sredstvima očistiti octom, da se
skine zaštitni sloj na ljusci koji štiti samo jaje od vanjskih utjecaja,
primjerice, bakterija. Na ovaj način boja će se lakše i više vezati na
ljusku.
Sve što vam treba za prirodno bojenje uskrsnih jaja je lonac, biljni
sastojci za bojenje i ocat kojim ćete prije kuhanja obrisati jaja te na
taj način skinuti masnu ovojnicu koja ljusku jajeta štiti od bakterija.
Ako je ljuska jajeta masna, tada postoji mogućnost da se boja slabije
primi. Volite li žutu boju, dovoljno je da u vodu u kojoj namjeravate
kuhati jaja dodate žličicu šafrana, kurkume ili pak listove kruške ili
kamilice.
Tradicionalno se od davnina za bojenje pisanica u mnogim domovima
koriste i ljuske luka. Ljuske je potrebno skinuti, staviti u vodu
zajedno s jajima i kuhati, a rezultat koji ćete dobiti kuhanjem bit će
smeđe obojene pisanice. Ljubitelji zelene boje neka posegnu za svježim
listovima špinata koji treba grubo nasjeckati i istući te staviti u
posudu s vodom u kojoj će se jaja kuhati.
Listovima nasjeckanog crvenog kupusa postići ćete plavu boju pisanica, a
prirodnu narančastu dobit ćete ako naribate mrkvu, prelijete je s malo
vode i ostavite da odstoji nekoliko minuta. Naribanu mrkvu potom
skuhajte u 250 mililitara vode u kojoj će se jaja kuhati. Crvena boja
može se postići kuhanjem jaja u vodi zajedno s korijenom cikle, a
ljubičasta kuhanjem sa sušenim borovnicama. Pisanice se može ukrasiti i
motivima iz prirode, poput djeteline, peršina, trave ili lišća. Za to
treba jaje zajedno s motivima staviti u najlonsku čarapu, zavezati
krajeve i kuhati u vodi u kojoj se prethodno već kuhala, primjerice,
kora luka.
Tko je zadužen za kontrolu umjetnih bojila jučer nismo uspjeli doznati.
Objasnili su nam samo da je za neka bojila zadužena inspekcija
Ministarstva poljoprivrede, dok su neka u nadležnosti Ministarstva
zdravlja.
