Plinovi u crijevima nisu samo neugodni, nego bi mogli biti i važan
pokazatelj zdravstvenog stanja, kažu znanstvenici.
“Ono što izlazi iz vaše
stražnjice govori nam samo o zadnjih 20 centimetara crijeva”, rekao je
Peter Gibson s australskog sveučilišta Monash u Victoriji, prenosi u
subotu BBC.
Njegov tim želi saznati što se događa u prethodnih 130 centimetara probavnog sustava, završavajući “konačnom eksplozijom”.
Probava ovisi o složenoj interakciji između gena, prehrane,
metabolizma i mikroorganizama u tijelu, od kojih svaki može ostaviti
svoj trag u plinovitim nusproduktima.
Svaka promjena u vjetrovima mogla bi stoga biti znak ozbiljnih
bolesti koje pogađaju bilo koji dio tog procesa, ističu stručnjaci.
Gibsonov tim radi na sondi koja bi analizirala procese duž cijelog probavnog trakta i mjerila plinove u svim fazama probave.
Prekomjerna proizvodnja vodika i metana ukazuje na moguće probleme s
razgradnjom ugljikohidrata, zbog čega škrob i šećeri fermentiraju u
crijevima.
Prevelika količina metana može omesti kretanje crijeva, što znači da
bi to moglo biti uzrok zatvora od kojeg pate ljudi s iratibilnim
kolonom.
“Uvriježeno je mišljenje da metan nastaje u donjim dijelovima debelog
crijeva, ali u to ne možemo biti sigurni”, rekao je Gibron.
Sumporovodik je plin koji vjetrovima daje grozan smrad trulih jaja.
Osim neugodnosti koje može prouzročiti na javnom mjestu, kronično visoka
razina tog plina mogla bi biti znak oštećene sluznice, upale, pa čak i
raka debelog crijeva. “To je primjer kako plin može biti od nevjerojatne
pomoći”, ističe Gibson.
Postojeće tehnike mjerenja nadutosti su tek neizravne, poput izdaha
ili analize stolice i ne otkrivaju probleme u ranoj fazi probave.
Gibsonov tim smatra da je doskočio tom problemu, izumivši sićušan
senzor koji se može progutati kao tableta. Dok prolazi kroz tijelo,
kapsula u pravilnim intervalima prikuplja plinove i podatke šalje u
kompjutor.
Osim toga mjeri temperaturu i kiselost koji mogu ukazati na poziciju
senzora u probavnom sustavu. To je osobito važno na kraju putovanja kroz
crijeva. “Želite znati je li izašao kroz stražnjicu, ali to nećete
znati jer će jednostavno završiti kao dio stolice”, rekao je Gibson.
Podati o temperaturi, međutim, daju odgovor istog trena. “Kad
temperatura padne, znamo da je izašao van”, dodao je Gibson i pojasnio
da bi liječnici tako mogli prikupiti podatke u realnom vremenu i u
svakoj fazi putovanja senzora po bespućima probavnog sustava.
Zasad su prototip testirali na svinjama, a za nekoliko mjeseci planiraju ga iskušati i na ljudima, piše BBC.
