Probavni sustav sastoji se od nekoliko različitih
cjelina u okviru kojih se odvijaju različiti procesi, a svaki od njih
podjednako je važan kako bi cjeloviti probavni sustav djelovao
pravilno, piše 24sata.
– Točnije, ako samo u jednom dijelu procesa postoje neki problemi,
velika je vjerojatnost da probava u cjelini neće funkcionirati dobro. Pritom
je važno imati na umu da i sami bitno utječemo na zdravlje dijelova
probave te da lošim prehrambenim navikama možemo dovesti do niza
problema – kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat.
– Na primjer, ljudi koji jedu brzo, s nogu, tijekom obroka progutaju i
puno zraka, koji može biti uzrok nadutosti i plinova. Dodatni problem
izaziva i hrana koju niste dovoljno prožvakali. Tijekom žvakanja kroz
slinu otpuštamo enzime potrebne za razgradnju namirnica pa pravilno
žvakanje itekako utječe na to. Slično je i s ljudima koji se hrane
neredovito, upozorava Sandra Marić Bulat.
Kad ne jedete cijeli dan i navečer navalite na sve što ste pronašli u hladnjaku, probavni
sustav može imati problema s obradom velike količine hrane odjedanput
jer želudac ne stigne proizvesti dovoljno kiseline i enzima za njezinu
probavu. Tako se hrana dulje zadržava u probavnom sustavu te
može doći do truljenja i stvaranja plinova koji mogu biti uzrok
nadutosti i grčeva – napominje nutricionistica.
Važno je da ne preskačete obroke i da svaki obrok planirate tako da
sjednete za stol i posvetite se samo jelu. Pokušajte usvojiti naviku
brojanja zalogaja i žvakanja tako da svaki zalogaj prožvačete najmanje
30-ak puta. Možete uzeti upola manje zalogaje pa žvakati dok ne
nabrojite do 15, kako biste bili sigurni da ste potaknuli proizvodnju
probavnih enzima.
– Veliki problem može izazvati i nedostatak vlakana u prehrani, zbog
kojega se hrana također ne probavlja dobro – upozorava nutricionistica.
Manjak vlakana u prehrani doprinosi duljem boravku stolice u
crijevima i pritisku na zidove crijeva, a to može izazvati divertikulozu
crijeva. To podrazumijeva stvaranje “džepića” na stijenkama
crijeva u kojima se zaustavlja neprobavljena hrana, a to dovodi do
poremećaja ravnoteže bakterija i može izazvati nadutost, dok u rijetkim
slučajevima može dovesti i do ozbiljne upale i infekcije.
– Nedostatak vlakana u prehrani zapravo je glavni uzročnik većine
bolesti crijeva pa je vrlo važno voditi računa da ih unosimo dovoljno –
dodaje naša sugovornica.
Naime, vlakna pomažu kod zatvora ili proljeva, djeluju preventivno na pojavu hemoroida, smanjuju opasnost od razvoja karcinoma debelog crijeva (jer
razrjieđuju, vezuju i brže odstranjuju potencijalne kancerogene tvari
iz crijeva), zatim utječu na normalizaciju razine glukoze u krvi,
snižavaju razinu kolesterola te pozitivno utječu na kardiovaskularno
zdravlje i pojačavaju metabolizam energije.
– Prije svega, treba staviti naglasak u prehrani na voće i povrće.
Vrlo su korisni i proizvodi od cjelovitih žitarica, smeđa ili divlja
riža i kukuruz – ističe Sandra Marić Bulat.
Važno je osigurati i dovoljno vode. No nemojte popiti čašu vode nakon
obroka jer ćete tako razblažiti probavne sokove i usporiti probavu.
Puno je bolje popiti čašu prije obroka ili nekoliko gutljaja dok
jedemo.
- Ne prejedanju Prejedanje je vrlo štetno za probavni
sustav, pogotovo ako je dio redovite navike, jer tako opterećujemo
želudac koji ne može proizvesti dovoljnu količinu probavnih sokova i
enzima za toliku količinu hrane. - Trik ‘dvije trećine’ Ako se često prejedate
iskušajte sljedeći trik. Pojedite dvije trećine obroka na koji ste
navikli, pa pričekajte 20 minuta, koliko je potrebno da se u mozgu
aktivira osjećaj sitosti. Ako i dalje budete gladni, dovršite obrok, no
vjerojatno će vam ono što ste pojeli biti dovoljno. - Oprez s vodom Ako smo navikli piti vodu nakon
svakog zalogaja ili nakon jela popiti veliku čašu vode, to može stvoriti
probleme. Voda razblažava probavne sokove i tako usporava probavu. Zato
hrana fermentira u organizmu. - Tri dana dovoljna Mahunarke su korisne za probavu
zbog visokog udjela vlakana, no ljudi ih izbjegavaju jer mogu izazvati
plinove. Ne izbjegavajte ih. Probavni sustav treba tri dana za to da se
navikne na mahunarke i ako ih jedemo tri dana, on će se prilagoditi.
Stres razara probavni sustav
Ako smo tjeskobni, pod stresom ili u depresiji, niža je razina
serotonina, hormona koji pomaže regulirati i stimulirati probavni
proces. Zato bismo se prije jela trebali opustiti te jesti u ugodnoj i
pozitivnoj atmosferi.
Pijete antibiotike? Ne zaboravite na probiotike
Antibiotici, osim što pomažu da se izborimo protiv bakterija, štetno
djeluju na populaciju dobrih bakterija. Zato se treba “naoružati”
jogurtom s probioticima, koji će uspostaviti ravnotežu dobrih i loših
bakterija u organizmu.
Ne grickajte bez kontrole, birajte zdrave zalogaje
Kad smo loše volje ili pod pritiskom rokova, često posežemo za
namirnicama koje inače ne bismo jeli ili barem ne u tolikim količinama –
čipsom, smokijem, keksima, čokoladom i bombonima. Ne prepuštajte izbor
grickalica u takvim situacijama slučaju – uvijek imajte spremnu teglicu s
miješanim suhim voćem i orašastim plodovima.
Omogućite probavi vrijeme za usporavanje
Ne jedite nakon 19 sati i idite na vrijeme u krevet kako bi probavni
sustav imao vremena za usporavanje. Jedete li kasnije na večer,
izbjegavajte hranu koja se teško probavlja: tjesteninu, pizzu, alkohol,
čokoladu, grickalice…
Redovito vježbanje potiče pravilan rad probavnog sustava
Za zdravu probavu dovoljno je i pola sata ili 20-ak minuta brzog hoda
dnevno, a to možete odraditi na putu do posla. No imajte na umu da je
nedostatak kretanja jedan od glavnih uzroka zatvora.
