Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji ovih dana otkrili su
dokumente i podatke koji ukazuju na mogućnost da su vodeće šećerne
industrije potkupile istraživače s Harvarda da lažiraju rezultate o
utjecaju masti i šećera na organizam.
Sporno istraživanje objavljeno je 1967. u medicinskom časopisu The
New England Journal of Medicine, a istraživanje je sponzorirala Sugar
Research Foundation, današnja Sugar Association, koja je trojici
harvardskih znanstvenika navodno platila oko 50.000 dolara. Tad nije
bilo pravila o tome kad su financijaši u sukobu interesa. Ta su pravila
usvojena 80-ih godina. U međuvremenu pojavila su se novija istraživanja koja ukazuju na to da nezasićene ili monozasićene masti nisu toliko štetne.
– Teško mi je komentirati informacije o mogućnosti da je netko
lažirao istraživanje prije 50 godina, jer nemamo dovoljno informacija.
Volim vjerovati da istraživači uvijek rade najbolje što mogu. I
osobno sam sudjelovao u brojnim kliničkim istraživanjima i mogu reći da
su danas kontrole izuzetno stroge i da je gotovo nemoguće fingirati
rezultate. Uvijek postoji rizik, no izloženi ste čestim neovisnim
kontrolama i lažiranje bi teško moglo proći, kaže doc. dr. sc. Dario
Rahelić, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti
metabolizma u KB Dubrava, komentirajući vijest koja je uzdrmala javnost.
No, što donosi veći rizik za zdravlje srca, krvnih žila i pojavu dijabetesa?
– Na to pitanje ne možemo odgovoriti jednoznačno, najbolji odgovor je
da prehrana mora biti uravnotežena – kaže naš sugovornik. Dijeta koja
se preporučuje dijabetičarima (ili ljudima koji nastoje prevenirati
bolest) ima visoki udio ugljikohidrata, ali je riječ o ugljikohidratima
niskoga glikemijskog indeksa, koji nisu štetni za organizam. Slično je i
s mastima: prehrana bogata višestruko nezasićenim ili monozasićenim
mastima odgovara, ili ono što nazivamo zdravim mastima, smanjuje rizik
od niza zdravstvenih problema.
– S druge strane, velike količine sokova kojima su dodani
visokofruktozni sirupi imaju potpuno različit metabolički put u
organizmu i, umjesto u energiju, pretvaraju se u mast. Postaju glavni uzrok masne jetre ili onoga što nazivamo nealkoholnim hepatitisom, koji značajno povećava rizik od dijabetesa
– upozorava doc. dr. sc. Rahelić. Činjenica je, osim toga, da
konzumiramo puno skrivenih ugljikohidrata i da ih pojedemo puno više
nego masti, pa i to pridonosi negativnom učinku, dodaje.
Ranije procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) bile su da
naš metabolizam bez problema može preraditi od šest do devet čajnih
žličica šećera na dan, odnosno da do 10 posto ukupnih kalorija za
prosječnu zdravu odraslu osobu može doći od šećera. No u to treba
uračunati stolni šećer, koji dodajemo u kavu, kao i sirupe koje
konzumiramo s prerađenom hranom i sokovima.
– Deset posto bi iznosilo oko 50 grama, za odraslu osobu čije
prosječne dnevne energetske potrebe iznose 2000 kcal – kaže prof. dr.
Velimir Božikov iz KB-a Dubrava.
Dodaje da je WHO istodobno dao i dodatnu “uvjetnu preporuku” da se
unos šećera dodatno smanji na 5 posto od ukupnog energetskog unosa, što
je oko 25 grama ili šest čajnih žličica. A već kad bismo uzeli u obzir
granicu od 10 posto, jedna limenka slatkog gaziranog pića (40 grama
šećera), dosegla bi dozvoljene dnevne količine šećera, što govori koliko
smo malo svjesni količina šećera koje unosimo – Božikov.
-
Rizik za pojavu dijabetesa Između 1988. i 2008.
godine prevalencija dijabetesa u SAD-u porasla je za 128 posto. Jedna
studija koja je pratila 51.603 žene u razdoblju između 1991. i 1999.
godine pokazala je da kod žena koje su konzumirale više šećera u
zaslađenim pićima postoji veći rizik od razvoja dijabetesa. Pregled
brojnih istraživanja na tu temu potvrdio je ovaj rezultat. -
Odgovoran za pretilost Jedan od najčešćih simptoma
koji se mogu povezati s konzumacijom šećera je pretilost. Samo jedna
limenka gaziranog pića dnevno tijekom godine dana može dovesti do
dobivanja 6 kilograma, što povećava rizik od pretilosti. -
Pojava raka gušterače? Veza je posredna: Šećer može
biti okidač za pretilost i dijabetes, koji se pak povezuju s većim
rizikom od raka gušterače. Potrebne su dodatne studije jer neke
osporavaju ovu vezu. -
Visoki krvni tlak Hipertenzija se obično povezuje
sa slanim jelima, a ne desertom, no puno šećera doista može biti
povezano s povišenim krvnim tlakom. U studiji koja je pratila 4528
odraslih ljudi koji nisu imali problema s visokim tlakom, a koji su jeli
74 ili više grama šećera na dan, pokazala je da je veći unos šećera
povezan s većim rizikom od hipertenzije. Druga studija pokazala je pak
da konzumacija 60 grama fruktoze nakon samo 2 sata može izazvati porast
krvnoga tlaka. -
Na dan pojedemo 8 žličica šećera, ali tu nije ubrojen skriveni šećer!
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku za 2014., prosječan
građanin Hrvatske potroši oko 10,9 kilograma stolnog šećera na godinu
ili oko 30 grama na dan (gotovo 8 žličica). U odnosu na 2011. povećali
smo potrošnju šećera za oko 3 grama dnevno. No tu nije uključen šećer
koji uzimamo kroz pića i hranu. Stoga čitajte deklaracije i pazite na
unos.Što je više šećera na stolu, ljudi jedu nezdravije
Ljudi koji konzumiraju previše šećera često preskaču kvalitetnu
hranu. Na primjer, rjeđe jedu cjelovite žitarice, bezalkoholna pića
istisnu mlijeko, prirodni sok i slično. Time se smanjuje unos vrijednih
nutritivnih dodataka iz brojnih namirnica. U studiji koja je obuhvatila
568 desetgodišnjaka pokazalo se da oni koji jedu više šećera općenito
jedu manje kvalitetnu hranu. Još jedna studija pokazala je da ljudi tako
mogu imati manjak folne kiseline, kalcija, željeza, vitamina A i C.Čuvajte se kiselih bombona jer uništavaju zube
Studija iz 1967. pokazala je da je šećer glavni krivac za nastanak
karijesa. Pokazalo se da karijes nastaje kad se bakterije u ustima
“hrane” jednostavnim šećerima iz hrane koju jedemo. One stvaraju
kiselinu koja uništava zubnu caklinu. Imajte na umu da su posebno opasni
bomboni s kiselim okusom.Raste i rizik od razvoja opasnih srčanih bolesti
Studija u kojoj su sudionici podijeljeni na one koji su dobivali od
17 do 21 posto dnevnih kalorija iz šećera pokazala je da je kod njih
rizik od smrti povezane s kardiovaskularnim bolestima 38 posto veći u
odnosu na one koji su iz šećera dobivali samo 8 posto kalorija.
