Vodeći svjetski znanstveni časopis Nature objavio je rezultate genetskog
istraživanja visoke razlučivosti kojima je donio nove spoznaje o
migracijama anatomski modernog čovjeka iz Afrike u Euroaziju od prije
120 tisuća godina i 75 tisuća godina.
Tekst predstavlja
istraživanja provedena u okviru Estonskog Biocentra koja su obuhvatila
483 ljudska genoma od 148 populacija širom svijeta, uključujući i 379
novih genoma iz 125 populacije, kaže se u tekstu.
Migraciju od prije 120 tisuća godina potvrdio je, uz ino, rezultat
da moderni Papuanaci sadrže oko dva posto genetičkog materijala koji
potječe iz razdoblja prvog širenja populacije anatomski modernog čovjeka
izvan Afrike.
Druga migracija anatomski modernog čovjeka, od prije 75 tisuća
godina, najvjerojatnije je krenula iz istočne Afrike prema Euroazijskom
kontinentu. Ondje se anatomski moderni čovjek povremeno “miješao” s
Neandertalskom populacijom, te daljim migracijama k istoku dolazilo do
kontakta i s drugim starosjedilačkim populacijama. To potvrđuje
Denisovska populacija, odnosno analiza skeletnih ostatke ženske osobe iz
špilje Denisova na Altaju u Sibiru.
Vodeći autori rada su Richard Villems iz Estonskog Biocentra te
Toomas Kivisildom i Luca Pagani sa Sveučilišta u Cambridgeu u Velikoj
Britaniji, a u istraživanju su sudjelovali Dragan Primorac, Damir
Marjanović i Vedrana Škaro iz Hrvatske, te Lejla Kovačević Mulahasanović
iz Bosne i Hercegovine.
Prema izjavama koje su u četvrtak dostavljeni Hini, Richard Villems
je ocijenio da rad daje nemjerljiv doprinos razumijevanju evolucijske
prošlosti čovjeka i izazovima s kojima su se ljudi suočavali kada bi se
naselili u okolišu koji se neprestano mijenja. Osim toga, obilje
slobodno dostupnih podataka ove studije poslužit će kao buduće polazište
za daljnja istraživanja genetičke povijesti modernih i drevnih ljudskih
populacije.
“Tijekom istraživanja, otkrili smo niz gena koji mogu biti povezani s
metabolizmom i imunitetom što ih čini mogućim kandidatima ključnim za
lokalnu prilagodbu raznim vrstama prehrane i okolišu u kojem populacije
ljudi danas žive,”, kazao je Toomas Kivisild.
Dragan Primorac ističe kako rad rasvjetljava neke globalne
migracijske procese, a logičan je slijed dugogodišnjih istraživanja koja
su objavljena još prije 16 godina u časopisu Science, kada je utvrđeno
da su tri četvrtine muškaraca iz današnje Hrvatske i BiH u biti izravni
potomci ljudi koji su na prostorima “tzv. Balkanskog utočišta” te na
prostoru “Ukrajinskog utočišta” preživjeli zadnje ledeno doba.
Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u
ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, u posljednjih 10
tisuća godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije, kazao je dr.
Primorac.
Posebno je značajno da su naši prostori, još jednom, kroz znanstvene
studije i suradnju znanstvenika iz Hrvatske i BiH “ucrtani” u
novokreirane “svjetske genetičke mape”, kazao je Damir Marjanović.
